Colloquia Maruliana ..., Vol. 9 , 2000.
Izvorni znanstveni članak
Pjesnik Marko Marulić i glagoljska tradicija u hrvatskoj
Josip Bratulić
Sažetak
Jedno od krucijalnih pitanja o Marku Maruliću, “ocu hrvatske književnosti”, jest njegov odnos prema književnoj tradiciji, tj. prema onoj književnosti koja je postojala prije onih njegovih tekstova po kojima se starije razdoblje bitno odvaja od njegova vremena, a to je pitanje autorstva. Koliko je cijenio autorstvo, i svojei tuđe, pokazao je u predgovoru svoga znamenitog hrvatskog djela, spjeva o udovici Juditi. S pojmom autorstva, kao središnjim pojmom u njegovu stvaralaštvu, povezana su i druga pitanja, pa i pitanje koje je u Marulićevo vrijeme bilo veoma važno: je li sveti Jeronim autor glagoljice i hrvatskog prijevoda Svetog pisma, odnosno slavenskog bogoslužja. Marko Marulić u svojim sastavcima o svetom Jeronimu s ponosom tvrdi i ističe da je sveti Jeronim Dalmatinac i da je naš, ali za razliku od većine svojih suvremenika, on ne tvrdi da je tvorac glagoljice.
Kad je Marulić prevodio na latinski jezik Hrvatsku kroniku, a to je hrvatska redakcija latinski napisane Kronike popa Dukljanina, on pažljivo, logično i smisleno prevodi hrvatski tekst na latinski nastojeći odvojiti povijesnu istinu od prepisivačke slobodne interpretacije. Doduše, hrvatski tekst nejasno govori da jesveti Ćiril sastavio hrvatsko pismo i preveo svete knjige (“naredi popove i knjigu hrvacku”, odnosno “učini knjige”). Marulić je iz teksta shvatio da je sveti Ćiril(Konstanc, Constantinus) samo posvetio svećenika i preveo na slavenski Sveto pismo. Latinski tekst, koji Marulić nije poznavao, izričito govori da je sveti Ćiril autor slavenskog pisma (“et litteram lingua slavonica componens”). Marulić jes voje znanje (ili sumnje) o tome da sveti Jeronim nije autor glagoljice nego da je to sveti Konstantin Ćiril mogao doznati iz drugih izvora, možda iz brevijarskih službi popova glagoljaša, odnosno staroslavenskih Žitja, odakle su te vijesti ušle u Kroniku popa Dukljanina. Da je bio uvjeren da je sveti Jeronim autor glagoljice i slavenskog bogoslužja, to bi sigurno s ponosom isticao i zapisao.
Marulić je sigurno poznavao stare glagoljaške tekstove, što se može vidjeti iz leksika koji upotrebljava u svojim najvažnijim hrvatskim djelima, Juditi i nešto manje u Suzani. Kritičkim čitanjem i prevođenjem Hrvatske kronike na latinski jezik on se iskazao kao prvi naš kritički tekstolog.
Ključne riječi
Hrčak ID:
8619
URI
Datum izdavanja:
22.4.2000.
Posjeta: 3.131 *