Kulturna baština, No. 37, 2011.
Izvorni znanstveni članak
U POVODU 40. OBLJETNICE SMRTI LJUBE KARAMANA (1971.-2011.)
Ivana Nina Unković
; Hrvatski restauratorski zavod, Odjel u Splitu, Split
Sažetak
Prije 40 godina u Zagrebu je umro dr. Ljubo Karaman, poznati hrvatski povjesničar umjetnosti, konzervator, povjesničar i arheolog. S Ljubom Karamanom povijest umjetnosti je počela postojati kao posebna znanstvena disciplina, dok je konzervaciju podignuo na novu razinu s elastičnijom primjenom stava konzervirati a ne restaurirati što se kasnije u literaturi naziva stvaralački stav konzervatora. Ovjekovječio ga je neprekidni i uporni rad u kojem je umjetnički spomenik uvijek zauzimao središnje mjesto, bilo kad ga je znanstveno obrađivao ili štitio.
Ovom prigodom iznose se osnovni podaci znanstvenika, te se analizira Karaman-konzervator i teoretičar povijesti umjetnosti. Iznose se do sada nedovoljno obrađeni podaci njegova konzervatorska djelovanja i teoretiziranja. Od početka se zalaže za bolju suradnju povjesničara umjetnosti, konzervatora i arhitekta. Prvi put svoj stav pojašnjava u Izvješću o djelatnosti Pokrajinskog Konservatorskog Ureda za Dalmaciju za godinu 1922. (Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku) potaknut protivljenju Ćiril Metoda Ivekovića o Zakonu o muzejima i starinama tijekom sastanka arheologa i konzervatora u Beogradu (1922.). Karaman taj svoj stav kasnije karijeri razrađuje u radu O potrebi povezivanja rada arheologa, historičara umjetnosti i historičara (Historijski zbornik, 1952.).
Ovim sjećanjem želim istaknuti kako je svojim poslovičnim zalaganjem i požrtvovnošću Karaman uspio je sačuvati našu kulturnu svojinu i kako je sve prisutan i aktualan u strukama koje se bave analizama i očuvanjem kulturne baštine.
Ključne riječi
Ljubo Karaman; teorija i povijest umjetnosti; povezivanje rada povjesničara umjetnosti; konzervatora; arheologa i povjesničara
Hrčak ID:
90031
URI
Datum izdavanja:
31.12.2011.
Posjeta: 1.373 *