Bogoslovska smotra, Vol. 82 No. 3, 2012.
Izvorni znanstveni članak
Proročka kritika kao poziv na društveno-moralno ponašanje. Egzegetsko-teološka analiza Am 2,6-16
Božo Lujić
orcid.org/0000-0003-4645-406X
; Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Analizirani ulomak Am 2,6-16 predstavlja zadnju u nizu od osam kitica Amosova govora protiv stranih naroda i protiv Izraela. Dok u drugim kiticama prorok šiba povredu prava okolnih naroda jednih prema drugima (ius gentium), dotle u kitici protiv Izraela Amos žigoše povrede prava čovjeka i onih najsiromašnijih i najbjednijih u Izraelu (ius hominis). Struktura ulomka sadrži tri prizora (2,6-8; 2,9-12; 2,13-16). U prvome prizoru prevladava veznik »jer« i u njemu se navode četiri zločina koja se odnose na povredu prava siromašnih, bijednika, nevoljnika i nezaštićenih. U drugome prizoru prikazano je Božje kontrastno djelovanje i tim dijelom dominira naglašeno Gospodinovo »ja«. U trećem prizoru donesen je metaforičan prikaz suda i kazne koja će uslijediti zbog krivoga odnosa prema čovjeku. Amos prikazuje kako Izrael nije ništa bolji od drugih okolnih naroda jer čini zločine protiv čovječnosti kao i drugi. Na to upućuje isti pojam za zločine narodâ i za zločin Izraela. Analiza je pokazala da Bog jednako postupa i prema narodima i prema Izraelu i da jednaka logika vrijedi i za jedne i za druge. Drugo, Bog je prikazan kao gospodar povijesti koji je jednako tako snažno prisutan i kod drugih naroda kao i u Izraelu i koji jednako zaštićuje ljudsko dostojanstvo i Izraelaca i neizraelaca. Prorok ne gradi neki apstraktni moralni sustav ponašanja, nego u konkretnoj povijesnoj situaciji pokazuje na moralnost stavova utemeljenih na Božjem odnosu prema ljudima upravo prema onima najbjednijima i najsiromašnijima u Izraelu.
Ključne riječi
zločin; pravo čovjeka; pravo naroda; bijednik; siromah; nevoljnik; Gospodin; Izrael; proročka kritika; sud i kazna
Hrčak ID:
90420
URI
Datum izdavanja:
8.11.2012.
Posjeta: 2.234 *