Pregledni rad

Tjelesna aktivnost u prevenciji, liječenju i rehabilitaciji srčanožilnih bolesti

Marjeta Mišigoj-Duraković ; Katedra za medicinu sporta i vježbanja, Zavod za kineziološku antropologiju Kineziološkog fakulteta, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Maroje Sorić ; Katedra za medicinu sporta i vježbanja, Zavod za kineziološku antropologiju Kineziološkog fakulteta, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Zijad Duraković ; Odjel za medicinsku antropologiju i epidemiologiju, Institut za antropologiju, Zagreb, Hrvatska

Sažetak

Srčanožilne bolesti vodeći su uzrok oboljevanja i umiranja današnjeg stanovništva. U najznačajnije čimbenike rizika na koje je moguće djelovati ubrajamo nepravilnu prehranu, tjelesnu neaktivnost i naviku
pušenja cigareta. Tjelesna aktivnost smatra se značajnim čimbenikom, kako u primarnoj i sekundarnoj prevenciji niza kroničnih metaboličkih bolesti (debljine, hiperlipidemije, ateroskleroze, šećerne bolesti tipa 2) i s njima povezanih bolesti srca i krvnih žila (arterijska hipertenzija, koronarna bolest srca, moždani
udar), tako i u njihovom liječenju i rehabilitaciji kardiovaskularnih bolesnika. Brojna istraživanja provedena tijekom zadnjih pedesetak godina govore u prilog značajnog učinka redovite tjelesne aktivnosti na tradicionalne čimbenike rizika za razvoj i progresiju koronarne bolesti srca, iako mehanizmi kojima tjelesna aktivnost smanjuje rizik kardiovaskularnog obolijevanja nisu u potpunosti razjašnjeni. Novija istraživanja dokazuju da redovita tjelesna aktivnost smanjuje razine pokazatelja upale i čimbenike rizika povezane s hemostazom te djeluje na endotelnu funkciju. Za zdrave odrasle osobe preporučuju se svakodnevni aerobni oblici aktivnosti umjerenog intenziteta u trajanju od najmanje 30 minuta ili tri puta tjedno intenzivnije aerobne aktivnosti u trajanju od najmanje 20 minuta. Aktivnost može biti i u kraćim trajanjima od desetak minuta, ali ponavljana više puta tijekom dana. Dodatno se preporučuju kratke serije vježbi mišićne
izdržljivosti umjerenoga intenziteta koje valja provoditi dva puta tjedno. U sekundarnoj prevenciji i rehabilitaciji, tjelesna aktivnost propisuje se u skladu sa zdravstvenim statusom bolesnika, razinom
individualnog rizika i prilagođena je prethodno procijenjenoj funkcijskoj sposobnosti bolesnika. Od iznimne je važnosti postupno i nadzirano uvođenje u aerobnu aktivnost do umjerenog intenziteta prema individualnom funkcijskom kapacitetu te sigurno i redovito provođenje umjerene tjelesne aktivnosti.

Ključne riječi

čimbenici rizika; kardiorespiratorna sposobnost; metaboličke bolesti

Hrčak ID:

92073

URI

https://hrcak.srce.hr/92073

Datum izdavanja:

16.11.2012.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 7.300 *