Pregledni rad
Teologija i moralnost nedjelje prema novijim dokumentima Crkve
Luka Tomašević
; Katolički bogoslovni fakultet, Sveučilište u Splitu
Sažetak
U zadnjem desetljeću Katolička Crkva je preispitivala svoju
teologiju i moralnost nedjelje ili Dana Gospodnjega. Značajno je
što o tome govore noviji dokumenti kao što su Katekizam Katoličke
Crkve,1 apostolsko pismo Ivana Pavla II. Dies Domini2 i Pismo
hrvatskih biskupa Dan Gospodnji u Hrvata.3 U ovom prilogu autor
nastoji istaknuti glavne naglaske crkvenog učiteljstva o teologiji i
moralnosti nedjelje.
Razmišljanje započinje o značenju i slavlju subote. Subota
je prvotno shvaćena kao dan saveza, potom kao dan sjećanja na
velebna Božja djela u povijesti spasenja. Kršćanska nedjelja ne
potječe od subote, već je subota samo njezina slika. Nedjelja je dan
Gospodnji, dan Kristova uskrsnuća, dan sunca, za kršćane naš
dan. Ona ima značenje proslave Kristova uskrsnuća, euharistijskog
susreta i značenje buduće slave. Stoga je to kršćanski dan radosti.
Kao takva ona sa sobom nosi svoju moralnost koja proizlazi iz
susreta s Kristom. Ona je i dan kršćanske radosti i odmora, odnosno
vremena koje treba posvetiti ne samo na proslavu Boga, već i za
susretanje i pomaganje ljudima, osobito nemoćnima i bolesnima.
Katekizam nedjeljnu moralnost stavlja pod treću Božju
zapovijed koja ovako glasi: “Spomeni se da svetkuješ dan subotnji.
Šest dana radi i obavljaj sav svoj posao. A sedmoga je dana subota,
počinak posvećen Gospodinu, Bogu tvojemu. Tada nikakva posla
nemoj raditi” (Izl 20,8-10). Potom katekizam donosi Kristove riječi:
“Subota je stvorena radi čovjeka, a ne čovjek radi subote. Sin
Čovječji gospodar je subote” (Mk 2,27-28). Na taj način Katekizam
treću zapovijed čita teološki i kristološki. Kao da veli kako se samo
takvim čitanjem može shvatiti njezino pravo značenje.
Ključne riječi
nedjelja; dan Gospodnji; Crkva; subota; moralnost; euharistija
Hrčak ID:
93016
URI
Datum izdavanja:
15.3.2004.
Posjeta: 2.453 *