Izvorni znanstveni članak

Izmjere zdravih i patološki promijenjenih papaka, njihov međusobni odnos i odnos s tjelesnom masom u rasplodnih bikova simentalske pasmine.

Berislav Radišić ; Clinic of Surgery, Orthopaedics and Ophthalmology, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Dražen Matičić ; Clinic of Surgery, Orthopaedics and Ophthalmology, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Dražen Vnuk ; Clinic of Surgery, Orthopaedics and Ophthalmology, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Marija Lipar ; Clinic of Surgery, Orthopaedics and Ophthalmology, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Ivanka Majić Balić ; Centre for Animal Reproduction of Croatia, Zagreb, Croatia
Boris Đitko ; Clinic of Surgery, Orthopaedics and Ophthalmology, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Ozren Smolec ; Clinic of Surgery, Orthopaedics and Ophthalmology, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Antonio Orak ; Centre for Animal Reproduction of Croatia, Zagreb, Croatia
Hrvoje Capak ; Department of Radiology, Ultrasound Diagnostics and Physical Therapy, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Josip Kos ; Clinic of Surgery, Orthopaedics and Ophthalmology, Faculty of Veterinary Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia

Sažetak

Cilj rada bio je odrediti standardne mjere dužine nokta (papka), visine papka, visine pete papka te površine papka u rasplodnih bikova kao pokazatelje prilikom korekcije papaka. U radu su obrađeni zdravi i patološki promijenjeni papci 11 bikova simentalske pasmine u vlasništvu Centra za reprodukciju u stočarstvu Hrvatske, Križevci. Nakon izmjere navedenih dimenzija izračunate su njihove srednje vrijednosti, utvrđena je statistička značajnost razlika vrijednosti unutar skupine svakog pojedinog pokazatelja te je određena korelacija srednje vrijednosti određenog pokazatelja i tjelesne mase svakoga pojedinog bika. Prosječna dužina nokta prednjih nogu istraživane pasmine rasplodnih bikova bila je 9,39 cm, a prosječna dužina nokta stražnjih nogu 9,92 cm. Prosječna visina papka prednjih nogu rasplodnih bikova iznosila je 8,65 cm, a prosječna visina papka stražnjih nogu 8,63 cm. Prosječna visina pete prednjih nogu rasplodnih bikova iznosila je 5,93 cm, a prosječna visina papka stražnjih nogu 5,09 cm. Prosječna vrijednost površine papka na prednjim nogama bila je 122,46 cm2, a na stražnjim 102,49 cm2. Stupanj korelacije između dužine papka i tjelesne mase prednjih nogu četiri je puta veći nego na stražnjim nogama. Korekcija papaka prednjih nogu živih bikova bila je otežana zbog nemira životinje i preopterećenja kontralateralne noge tijekom korekcije, a uz to je rožina papaka prednjih nogu bila puno čvršća, negoli stražnjih nogu što je imalo utjecaj na preciznost izmjere papaka. Negativan stupanj korelacije između visine pete papaka prednjih i stražnjih nogu i tjelesne mase upućuje na zaključak da se povećanjem tjelesne mase više opterećuju petni dijelovi papaka. Prosječna površina papaka prednjih nogu je 20% veća od prosječne površine papaka stražnjih nogu. Značajna i vrlo visoka povezanost postoji za ukupnu površinu papaka u odnosu na tjelesnu masu rasplodnih bikova, a ta korelacija je naglašenija u usporedbi površine papaka prednjih nogu i tjelesne mase negoli površine papaka stražnjih nogu i tjelesne mase. Površina papka raste s porastom tjelesne mase, a stupanj povezanosti je izraženiji na prednjim nogama, negoli na stražnjim. To je povezano s činjenicom da prednje noge, vrlo vjerojatno, trpe veće fiziološko opterećenje. Stupanj korelacije ukupne površine papaka svih udova i tjelesne mase također je visok.

Ključne riječi

rasplodni bikovi; izmjere papaka; tjelesna masa

Hrčak ID:

93345

URI

https://hrcak.srce.hr/93345

Datum izdavanja:

5.12.2012.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.979 *