Izvorni znanstveni članak
Prijeratno, ratno i poslijeratno hrvatsko-srpsko susjedstvo u lokalnim zajednicama
dragutin Babić
; Institut za migracije i narodnosti
Sažetak
Susjedski odnosi čine temelj lokalnih zajednica i vezivno socijalno tkivo
društva u cjelini. Za modernu verziju socijalnih odnosa posebno je značajno uključ
ivanje različitih etničkih/nacionalnih skupina u mrežnu strukturu zajednica.
Prijeratno susjedstvo u Hrvatskoj uključivalo je različite takve skupine, a u relaciji
socijalnih veza Hrvata i Srba susjedski su odnosi, kako to ističu ispitanici u ovom
istraživanju, bili važna komponenta, i od znatne većine naših ispitanika ocijenjeni
su pozitivno. Već prijeratna etnonacionalna propaganda, a još više sukobi u Domovinskom
ratu destruirali su susjedstvo kao temeljni segment socijalne mreže lokalnih
zajednica. No kako pokazuju rezultati istraživanja, i u tom turbulentnom
vremenu susjed je u nekim slučajevima štitio svoga susjeda druge nacionalnosti, u
ovom slučaju Hrvata/Srbina. Reminiscencija na takve situacije čini socijalni kapital
u poslijeratnom razdoblju oko kojega se može graditi nova mreža primarnih socijalnih
veza, a koja bi uključila pripadnike većinske nacije i najbrojnije nacionalne
manjine u Hrvatskoj. U razdoblju nakon završetka ratnih sukoba, na simboličkoj i
na praktično egzistencijalnoj razini dolazi do rudimentarnih oblika regeneracije
mrežne strukture primarnih socijalnih odnosa. Hrvatsko-srpsko susjedstvo se nakon
rata obnavlja, iako još uvijek s brojnim problemima, te uz otpore i konflikte.
U različitim regijama Hrvatske (Istočna i Zapadna Slavonija te Banija i Dalmacija u
kojima smo proveli svoje istraživanje) susjedski su odnosi različito percipirani i
socijalno konstruirani, a Istočna Slavonija je hrvatska regija s najvećom segregacijom
izme|u Hrvata i Srba, te prostor konfliktniji u odnosu na druge bivše ratne
prostore.
Ključne riječi
susjedstvo; Hrvati; Srbi; suživot; lokalna zajednica
Hrčak ID:
93833
URI
Datum izdavanja:
17.2.2007.
Posjeta: 2.277 *