Skoči na glavni sadržaj

Radovi Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Požegi, No. 1., 2012.

Izvorni znanstveni članak

Leksičko-gramatičke osobitosti govora Požeštine

Katarina Aladrović Slovaček orcid id orcid.org/0000-0002-0706-9436

Puni tekst: hrvatski pdf 2.975 Kb

str. 77-94

preuzimanja: 2.787

citiraj

Sažetak

Bogatstvo hrvatskoga jezika očituje se, prije svega, u njegovoj raznolikosti, odnosno mnoštvu različitih idioma kojima se pojedinci, mjesta ili cijele regije služe. Jezik nekoga kraja ili naroda zapravo je poput živoga bića koje se mijenja, raste i širi u skladu s povijesnim prilikama i utjecajima (Pavličević, 2009.). Praćenjem jezika i njegovih mijena mogu se utvrđivati lingvističke promjene, ali možda više one izvanlingvističke na koje se vrlo često ne može utjecati. Jezik Požeške kotline pripada štokavskome narječju, slavonskome dijalektu. Do sada je napravljeno svega nekoliko istraživanja njegovih osobitosti (Pavličević, 1969., Matešić, 1974., Lisac, 2003.). U leksiku su najzastupljeniji germanizmi (hoklica, šarafciger, špajz) i turcizmi (pendžer, odžak, peškir, avlija), ali se može naći i nešto mađarskih riječi (pajdaš, kecelja) te riječi specifičnih za Slavoniju (oplećak, perčin), ali i ovaj kraj (alica – krmača). Gramatičke osobitosti očituju se u tvorbi imperativa (neka uči), izjednačavanju dativa, lokativa i nominativa množine (N Dragovci, D Dragovci, L u Dragovci), šćakavizmima (Kućišće), gubljenju glasa -h na početku riječi (‘hoda’– hoda), gubljenju infinitivnoga nastavka -i (‘gledati’ – gledat), čest je glagolski pridjev trpni (napit) i zanimljiva je uporaba polusloženica kao što su: snaš-Kata, bać-Joza, sek-Ana. U ovome će se radu pokušati popisati i opisati leksičke i gramatičke osobitosti govora jugoistočnoga dijela Požeštine. Istraživanje je obuhvatilo sljedeća mjesta: Požegu, Pleternicu, Buk, Gradac, Blacko, Srednje Selo, Zagrađe, Brodski Drenovac, Sulkovce. U istraživanju su zastupljene sve dobne skupine podijeljene u tri kategorije: stariji, srednje godine i mladi kako bi se vidjelo postoji li značajna razlika u leksičkim i gramatičkim osobitostima govora s obzirom na dob ispitanika. Ispitanici su ispitani kroz vođeni razgovor – intervju koji je sniman i kasnije transkribiran. Očekuje se da će ovaj rad pridonijeti točnijem i potpunijem opisu govora Požeštine na početku 21. stoljeća te da će pobuditi zanimanje za daljnja istraživanja govora požeškoga kraja.

Ključne riječi

štokavsko narječje; slavonski dijalekt; leksik; gramatička obilježja

Hrčak ID:

96546

URI

https://hrcak.srce.hr/96546

Datum izdavanja:

15.11.2012.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.649 *