Izvorni znanstveni članak
Staračka poljoprivredna domaćinstva
Svetozar Livada
; Agrarni institut, Zagreb, Hrvatska - Jugoslavija
Sažetak
U prvom dijelu rada, autor iznosi neke opće razloge starenja seoskog, osobito
poljoprivrednog stanovništva u Jugoslaviji. Na primjer, u Slavoniji, istočnoj Srbiji
i u nekim etničkim zajednicama u drugim regijama odavno vlada tzv. bijela kuga. U
Sloveniji i Hrvatskoj, posebno u Istri, Dalmaciji i Lici duga je tradicija iseljavanja u
druge zemlje, dok je na Kosovu i u planinskim dijelovima Makedonije, te Bosne i
Hercegovine tradicionalno ukorijenjena sezonska »pečalba« (privremeno zapošljavanje
daleko od kuće). Međutim, starenje poljoprivrednog stanovništva odlučnije su
izazvale posljedice industrijalizacije zemlje. Ono je prvenstveno izazvano trajnijom i
masovnom prostornom i socioprofesionalnom pokretljivošću mladih generacija iz sela,
zatim obveznim osmogodišnjim školovanjem i masovnim obrazovanjem za druga
zanimanja, što je ubrzalo prijelaz iz poljoprivrede u druge djelatnosti.
U drugom dijelu, autor je temeljem posebnih demografskih kriterija starenja stanovništva
izdvojio 103 općine sa 4.500 naselja u kojima je proces starenja seoskog
pučanstva u punom zamahu. Tako je, primjerice, indeks starenja u mnogim od tih
općina viši od 0,5 a u općini Minićevo njegova vrijednost iznosi čak 1,2236. U nekim
od ovih naselja već svaka treća ili četvrta osoba ima više od 60 godina, što utječe
na ekonomski i kulturni život tih sela.
U trećem dijelu autor interpretira dio rezultata preglednog istraživanja (ankete) provedenog
u 726 staračkih domaćinstava. Rezultati upućuju na poseban položaj staračkih
poljoprivrednih domaćinstava u socijalnoj strukturi seoske sredine. Veoma
su zanimljivi rezultati koji se odnose na razloge nastanka staračkih domaćinstava:
1) iz više od 57,0% anketiranih domaćinstava potomci su otišli ili žive odvojeno; 2)
17,9% ih nema potomstvo; 3) u 10,8% domaćinstava svi su potomci umrli ili poginuli
u Drugome svjetskom ratu; 4) u 9,6% potomci su maloljetni ili na školovanju;
5) u 4,2% domaćinstava potomci su nesposobni za rad.
Ovi su nalazi potvrdili autorovu pretpostavku o brojnim razlozima nastanka staračkih
poljoprivrednih domaćinstava, ali da su za proces starenja seoskog a naročito
poljoprivrednog stanovništva odlučujući faktori socio-profesionalna i prostorna
pokretljivost ljudi.
Ključne riječi
poljoprivredno stanovništvo; starenje; staračka poljoprivredna domaćinstva
Hrčak ID:
99596
URI
Datum izdavanja:
21.9.2003.
Posjeta: 1.649 *