Izvorni znanstveni članak

Uloga ostatnog monomera PMMA-praška i metode polimerizacije u nalazu ostatnog monomera polimetilmetakrilatne protezne baze

Vjekoslav Jerolimov ; Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Jurica Krhen ; Milan Milanović Dental Polyclinic, Zagreb, Croatia
Josip Bešić ; Zagreb Institute of Health Care, Zagreb, Croatia

Sažetak

Količina ostatnog monomera u metilmetakrilatnim smolama za baze proteze izravno je ovisna o izboru polimerizacijskog postupka. Ostatni monomer u PMMA-prašku nije još dovoljno istražen. Svrha istraživanja bila je odrediti količinu ostatnog monomera u nekim
PMMA-prašcima, korištenim za bazu proteze. Istraživanje je buhvatilo mjerenje količine ostatnog monomera u pripravcima, polimeriziranim različitim polimerizacijskim metodama, s namjerom da se provjeri međuovisnost nalaza ostatnog monomera PMMA-praška i pripadajuće skupine toplopolimeriziranih pripravaka smole.
U istraživanju su korišteni materijali iz skupine polimetilmetakrilatni smola tipa I, klasa 1. (1. »Biocryl R«, »Galenika«, Beograd — Zemun; 2. »Major base R«, »Major Dental Industry«, Torino). Eksperimentalni pripravci razvrstani su u dvije skupine: 1. originalni PMMA-prašci; 2. polimerizirani pripravci, dobiveni pomoću dvije metode kratkotrajne polimerizacije (a) frakciona, klasična, heterogena; b) aparatom »Prestherm«, »Bego«), te tri dugovremene (a) 14h na 70°C; b) 7h na 70° C i 3h na 100° C; c) 14h na 70° C i 3h na 100°C). Po 2 gr praška/izbruska ekstrahirano je metanolom u svrhu dokazivanja ostatnog monomera modificiranom metodom plinske kromatografije u aparatu »Perkin Elmer Co.« (Norwalk, Conn., SAD). Originalni PMMA-prašci imaju visoki postotak ostatnog monomera, iako znatno različit. U polimeriziranim pripravcima ostatni monomer je znatno nižih vrijednosti negoli u odnosnim PMMAprašcima. Kratkotrajni polimerizacijski postupci ostavljaju razmjerno mnogo ostatnog monomera, iako manje kada originalni PMMA-prašak ima nižu vrijednost slobodnog monomera, što može imati praktično značenje. Preporučuje se postupak polimerizacije trajanja 7h na 70°C i 3h na 100°C, koji rezultira zanemarivim količinama ostatnog monomera.

Ključne riječi

ostatni monomer; PMMA-prašak; kratkotrajna polimerizacija; dugovremena polimerizacija; plinska kromato grafija

Hrčak ID:

100776

URI

https://hrcak.srce.hr/100776

Datum izdavanja:

15.1.1991.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.809 *