Stručni rad

Usporedba kliničke i patohistološke dijagnoze u oralnoj kirurgiji

Darko Macan ; Zavod za oralnu kirurgiju Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Klinika za kirurgiju lica, čeljusti i usta Stomatološkog i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Pavel Kobler ; Zavod za oralnu kirurgiju Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Klinika za kirurgiju lica, čeljusti i usta Stomatološkog i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Goran Knežević ; Zavod za oralnu kirurgiju Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Klinika za kirurgiju lica, čeljusti i usta Stomatološkog i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Jakša Grgurević ; Zavod za oralnu kirurgiju Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Klinika za kirurgiju lica, čeljusti i usta Stomatološkog i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Tihomir Švajhler ; Zavod za oralnu kirurgiju Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Klinika za kirurgiju lica, čeljusti i usta Stomatološkog i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Ivica Krmpotić ; Zavod za oralnu kirurgiju Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Klinika za kirurgiju lica, čeljusti i usta Stomatološkog i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Anka Bunarević ; Zavod za opću patologiju i patološku anatomiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Spomenka Manojlović ; Zavod za opću patologiju i patološku anatomiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Abdel Nasser Saleh ; student stomatologije

Sažetak

Klinička dijagnoza, tj. klinički izgled patološke promjene, često ne otkriva pravu narav bolesti i tek patohistološka analiza potvrdi ili odbaci kliničku dijagnozu. Zajednički rad oralnog kirurga i patologa
osigurava postavljanje točne dijagnoze. Retrospektivno smo usporedili kliničku i patohistološku dijagnozu ambulantno operiranih
bolesnika tijekom 1990. godine. Apikotomija, alveotomija i cistektomija najčešće su izvedeni operacijski zahvati. Na patohistološki pregled upućeno je 278 uzoraka tkiva. Najčešće dijagnoze pod kojima smo slali materijal na patohistološku pretragu jesu cista (45%), fibroma (12,6%) i epulis (9,7%). Prosječna podudarnost kliničke i patohistološke dijagnoze iznosi 70%, a analizirana je za svaku kliničku dijagnozu posebno. U jednog bolesnika je za klinički benignu promjenu — hiperkeratozu, patohistološka dijagnoza glasila carcinoma planocellulare. Autori raspravljaju o potrebi patohistološke potvrde kliničke dijagnoze i ističu važnost i opravdanost patohistološkog pregleda svakog odstranjenog tkiva.

Ključne riječi

klinička dijagnoza; patohistološka dijagnoza; oralna kirurgija

Hrčak ID:

100799

URI

https://hrcak.srce.hr/100799

Datum izdavanja:

15.9.1991.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.874 *