Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.5559/di.22.1.01

Cjenovni sentiment hrvatskih potrošača: pristranost proizašla iz kolektivnih sjećanja

Petar SORIĆ orcid.org/0000-0002-6773-264X ; Ekonomski fakultet, Zagreb
Mirjana ČIŽMEŠIJA ; Ekonomski fakultet, Zagreb

Sažetak

Cilj je rada identificirati razlike u inflatornim percepcijama i
očekivanjima između sociodemografskih skupina (s obzirom
na dob, spol, dohodak i razinu obrazovanja). Navedena
tema nije dosad adekvatno istražena u Hrvatskoj. Analiza se
temelji na skupu podataka iz hrvatskih anketa pouzdanja
potrošača, što ih je provodila Hrvatska narodna banka.
Numerički pokazatelji percipirane i očekivane inflacije
dobiveni su na dva zasebna načina: kao direktni odgovori
ispitanika u anketi te kao salda odgovora na pitanja o
percipiranim i očekivanim stopama inflacije u nacionalnom
gospodarstvu. Obje vrste pokazatelja karakteriziraju
značajne razlike u inflatornom sentimentu između imućnih i
socio-ekonomskih ugroženih skupina potrošača. Opažena
divergencija posebno je izražena s obzirom na dohodak,
dok su razlike s obzirom na spol zanemarive. Na temelju
bihevioralnih heuristika ponuđena su psihološka objašnjenja
navedenih razlika. Heuristika raspoloživosti dokazana je kroz
sklonost potrošača starije životne dobi (koji su u odraslom
životu imali znatnih iskustava s hiperinflacijom) da generiraju
osjetno viši inflatorni sentiment. Dokazano je i da hrvatski
potrošači, u skladu s heuristikom asocijativnosti, povezuju
recentno povećanje ekonomske neizvjesnosti s visokom
inflacijom (baš kao u vrijeme hiperinflacije na početku
1990-ih godina).

Ključne riječi

percipirana inflacija; očekivana inflacija; bihevioralne heuristike; sentiment potrošača

Hrčak ID:

101003

URI

https://hrcak.srce.hr/101003

Datum izdavanja:

1.3.2013.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.140 *