Izvorni znanstveni članak

Držićeva Hekuba između izvedbe i knjige

Irena Bratičević orcid.org/0000-0002-3098-4165 ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Ivan Lupić ; Columbia University, New York

Sažetak

Glavni je predmet našeg rada takozvani šibenski rukopis Držićeve Hekube, koji se danas čuva u Arhivu HAZU u Zagrebu (signatura VII. 33) i koji jedini od preživjelih rukopisa ovog djela donosi na naslovnoj stranici ime Marina Držića, a ne Mavra Vetranovića. Nedovoljno proučen i dosad neupotrijebljen pri izdavanju teksta Hekube, ovaj je rukopis dodatno zanimljiv zbog navodnih znakova koji se u velikom broju pojavljuju na njegovim marginama. Iako zamijećeni, ostali su ovi znakovi do danas nepotpuno i netočno protumačeni. Naš je cilj saznati što se točno događa na marginama ove rukopisne knjige i kakve bi to posljedice moglo imati za čitanja Držića, kako u renesansnom Dubrovniku tako i danas. Pokazat ćemo da je praksa isticanja sentencioznih iskaza navodnim znakovima prisutna posvuda u renesansnoj rukopisnoj i tiskanoj kulturi te da je s jedne strane povezana s onodobnim čitateljskim i spisateljskim praksama, s druge pak s recepcijom grčkih i rimskih klasika te s oblikovanjem književnih kanona na narodnim jezicima po uzoru na klasičnu kulturu. Promatranjem šibenskog rukopisa unutar dubrovačke rukopisne tradicije te Držićeve Hekube u svjetlu šire recepcije Euripida u Europi otkriva se problematičnost u nas još uvijek dominantnih političkih interpretacija ove dramske adaptacije. Takve interpretacije ne nalaze uporište ni u arhivskim dokumentima vezanima za izvedbe stare dubrovačke drame, koji se ovdje iznova analiziraju te upotpunjuju dosad nezamijećenim arhivskim podacima.

Ključne riječi

Marin Držić, Euripid, Hekuba, rukopis, politika, isticanja sentencioznih iskaza, renesansa, Dubrovnik

Hrčak ID:

101009

URI

https://hrcak.srce.hr/101009

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.005 *