Izvorni znanstveni članak

Marulićeva prikazanja

Wilfried Potthoff

Sažetak

Tek je posljednjih godina istraživačka pozornost ponovno usmjerena na Marulićeva prikazanja. Određeno zanemarivanje u hrvatskoj povijesti književnosti povezano je s valjda sve više neopravdanim dvojbama oko autorstva i oko tobožnje nesamostalnosti prevoditelja talijanskih sacre rappresentazioni. Ukoliko je aspekt »čistog prevođenja« sprječavao znanstveno zanimanje za drame, treba upozoriti na visoku ocjenu prevodilačkog rada u okviru zahtjeva renesansne poetike za književnim prilagođivanjem u obliku aemulatio i imitatio. Uostalom, pitanje odnosa prema izvornicima tek očekuje potanju razradbu (usp. Novak 1986). Usporedba Skazanja od nevoljnoga dne od suda ognjenoga s Araldijevim i Belcarijevim Rappresentazione del dì del giudizio ukazuje na cijeli niz divergencija: poznatim rezultatima istraživačkog rada treba dodati još neke amplifikacije i promjene. Očita tendencija k jačanju moralističko–rigorozne koncepcije ukazuje na jaču povezanost tvorca hrvatske verzije s eshatološkom i apokaliptičkom tradicijom poznoga europskog srednjovjekovlja i ranoga humanizma. Ta bi činjenica mogla imati ulogu pri određivanju pitanja autorstva. Marulić potvrđuje svoju snažnu povezanost s tom tradicijom npr. svojom recepcijom Dantea i naročito djelom De ultimo Christi iudicio. Uključivanje nekršćanskih autora (Heraklit, Platon, Seneka, Plinije) tu ukazuje na humanistički kontinuitet unutar eshatološke tradicije. Tako se ponovno postavlja pitanje osobita Marulićeva odnosa prema apokaliptičkoj i eshatološkoj tradiciji i uopće njezina podrijetla u hrvatskoj književnosti.

Ključne riječi

Hrčak ID:

9716

URI

https://hrcak.srce.hr/9716

Datum izdavanja:

22.4.1996.

Podaci na drugim jezicima: njemački

Posjeta: 2.022 *