Izvorni znanstveni članak

MRTVO DRVO U GOSPODARENIM BUKOVIM ŠUMAMA NA PODRUČJU SRBIJE

Miloš Koprivica ; Institute of Forestry, Belgrade, Serbia
Bratislav Matović ; Univesity of Novi Sad, Institute of Lowland Forestry and Environment, Novi Sad, Serbia
Snežana Stajić ; Institute of Forestry, Belgrade, Serbia
Vlado Čokeša ; Institute of Forestry, Belgrade, Serbia
Đorđe Jović ; Institute of Forestry, Belgrade, Serbia

Sažetak

U cilju rješavanja problema energetske krize i klimatskih promjena u svijetu se pridaje veliko značenje proučavanju biomase, odnosno zalihe i kruženja ugljika u šumskim ekosustavima. Proučavan je najčešće utjecaj klimatskih promjena i načina gospodarenja na razvoj i stabilnost šumskih ekosustava, kao i njihov doprinos ublažavanju negativnih utjecaja klimatskih promjena na životni okoliš (Cannell 1995., Lebaube et al. 2000., Joosten et al. 2004., Mund 2004., Mund and Schulze 2006., Liski et al. 2006). Mrtvo drvo je najviše proučavano u prašumama, odnosno rezervatima bukovih šuma (Christensen et al. 2005). Uz to, proučavano je u približno prirodnim bukovim šumama (Beneke and Manning 2003., Mountford 2002) i u gospodarenim bukovim šumama (Green and Peterken 1997., Fridman and Walheim 2000., Ferguson and Archibald 2002., Mund 2004., Mund and Schulze 2006). Rađena je i komparacija karakteristika mrtvog drveta u prirodnim – negospodarenim i gospodarenim šumama (Andersson and Hytteborn 1991., Kirby et al. 1998). U Europi, volumen dubećeg i ležećeg mrtvog drveta u uređivanim – proizvodnim šumama označena je kao važan indikator za održivo gospodarenje i očuvanje biodiverziteta (MCPFE 2003). Prema tomu, mrtvo drvo je važna komponenta šumskih ekosustava. Međutim, u šumama Srbije do sada nije detaljnije proučavano. Zbog toga, cilj ovog rada bio je dobivanje pouzdanih informacija o najznačajnijim karakteristikama mrtvog drveta (volumenu, biomasi i ugljiku) u visokim gospodarenim bukovim šumama koje su u državnom vlasništvu.
Istraživane sastojine bukve po strukturnoj su izgrađenosti specifične, a početkom dvadesetog stoljeća bile su pretežito prašume, pa su neurednim prebornim sječama prevedene u privredne šume. Radi se o izrazito raznodobnim sastojinama bukve, specifične starosne strukture. Uzorkom je obuhvaćeno jedanaest čistih sastojina bukve izabranih u šest šumskih područja (Slika 1). Jedna sastojina pripada brdskoj (Fagetum moesiacae submontanum B. Jov. 1967) a deset sastojina planinskoj šumi bukve (Fagetum moesiacae montanum B. Jov. 1953).
Klima je umjereno kontinentalna. Površina sastojina je 9,8–32,3 ha (ukupno 241,9 ha). Bonitet staništa je I/II–III/IV, nadmorska visina 400–1380 m, prosječan nagib terena 11–27°, najčešća ekspozicija sjeverozapadna, stupanj sklopa 69–94 %, srednji promjer po temeljnici 30–42 cm, srednja visina po Loraju 22–34 m, broj stabala 214–308 po ha, temeljnica 22–33 m2 ha–1, volumen 290–522 m3 ha–1 i volumni prirast 5,0–10,5 m3 ha–1. Kvalitativna i sortimentna struktura istraživanih sastojina bukve bila je loša (Koprivica et al. 2010b).
Za utvrđivanje prisutnosti, količine, debljinske strukture volumena i stanja mrtvog drveta glede stupnja raspadanja u dubećem i ležećem položaju primijenjen je sistematski uzorak. Kao elementi uzorka u sastojinama korištene su probne plohe veličine 500 m2, raspoređene na rastojanju 100 x 100 m. Postavljene su ukupno 242 probne plohe. Volumen mrtvog drveta na probnim plohama iznad zemlje određen je po klasičnim dendrometrijskim metodama, a suha biomasa na bazi njegovog volumena i gustoće drveta pri različitom stupnju raspadanja (Marjanović et al. 2010). Biomasa mrtvog drveta ispod zemlje (korijena panjeva i suhih stabala) određena je izravno po regresijskoj jednadžbi (Wutzler et al. 2008). Sadržaj vezanog ugljika u mrtvom drvetu dobijen je množenjem suhe biomase mrtvog drveta s koeficijentom 0,5 (IPCC 2003). Za procjenu prosječnog i ukupnog volumena, biomase i zalihe ugljika primijenjen je jednostavni i stratifikacijski uzorak.
Prosječan volumen živog i mrtvog drveta iznad zemlje po hektaru u sastojinama i za sve istraživane sastojine zajedno prikazan je u tablici 2. Za sastojine dobiveni su podaci nedovoljne točnosti. Međutim, podaci dobiveni za sve istraživane sastojine zajedno su dovoljno točni – pouzdani. Prosječan volumen mrtvog drveta iznad zemlje svih istraživanih sastojina bukve zajedno (p = 0,95, n-1 = 241) je 19,24 +/– 2,63 m3 ha–1 ili 5,01 % od prosječnog volumena živog drveta (383,9 +/– 20,58 m3 ha–1). Metodom analize varijance utvrđeno je da je razlika između sastojina, s obzirom na prosječan volumen mrtvog drveta po hektaru, statistički značajna. Volumen mrtvog drveta s obzirom na način javljanja i stupanj raspadanja prikazan je u tablici 5, a s obzirom na debljinsku strukturu volumena u tablici 6. Na osnovi jednostavnog uzorka od 242 probne plohe utvrđeno je da je raspored mrtvog drveta iznad zemlje po hektaru jako pozitivno asimetričan i jako izdužen u odnosu na normalni raspored. Koeficijent varijacije je 108 %. Relativna greška uzorka (p = 0,95) je +/– 13,61 %. Primjenom stratifikacijskog uzorka dobivena je relativna greška uzorka +/– 13,01 %. Na osnovi stratifikacijskog uzorka, interval povjerenja (p = 0,95, n-4 =238) za prosječan volumen mrtvog drveta je 16,74–21,74 m3/ha. Prosječna suha biomasa mrtvog drveta i zaliha ugljika po hektaru u istraživanim sastojinama bukve prikazana je u tablici 7. Biomsa istraživanih sastojina zajedno iznad zemlje je 6,06 t ha–1, a ispod zemlje 17,34 t ha–1, odnosno ukupno 23,40 t ha–1. Zaliha vezanog ugljika u ukupno procijenjenoj suhoj biomasi mrtvog drveta iznad zemlje je 3,03 t C ha–1 a ispod zemlje 8,67 t C ha–1, odnosno ukupno 11,70 t C ha–1.
Gospodarene visoke sastojine bukve u Srbiji imaju veći volumen, biomasu i zalihu vezanog ugljika u mrtvom drvetu po hektaru u odnosu na intenzivno gospodarene sastojine bukve u Europi. Sadašnje stanje je posljedica dugogodišnjeg provođenja neurednog gospodarenja i česte promjene načina gospodarenja bukovim šumama (preborni, grupimični, naplodni i sl.). Na bazi provedenog istraživanja procijenjeno je (p= 0,95, n-1 = 241) da se u visokim gospodarenim bukovim šumama na području Srbije (350.000 ha) nalazi 6,73+/– 0,92 milijuna m3 mrtvog drveta iznad zemlje, čija je suha biomasa 2,12 +/– 0,29 milijuna tona a uskladišteni ugljik u ovoj biomasi 1,06 +/– 0,14 milijun tona. Biomasa mrtvog drveta ispod zemlje je 6,07 +/– 0,73 milijuna tona, a uskladišteni ugljika u ovoj biomasi 3,03 +/– 0,36 milijuna tona. Prema tomu, ukupna procijenjena biomasa mrtvog drveta iznad i ispod zemlje je 8,19 +/– 0,82 milijuna tona, a uskladišteni ugljik 4,10 +/– 0,41 milijuna tona.

Ključne riječi

mrtvo drvo; gospodarene bukve šume; sastojina; volumen; biomasa; ugljik; uzorak

Hrčak ID:

101868

URI

https://hrcak.srce.hr/101868

Datum izdavanja:

30.4.2013.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.567 *