Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Neki klaonički pokazatelji i mesne odlike janjadi i jaradi u ekstenzivnom sustavu uzgoja.

Boro Mioč ; Department of Animal Science, Faculty of Agriculture, University of Zagreb, Croatia
Valentino Držaić ; Department of Animal Science, Faculty of Agriculture, University of Zagreb, Croatia
Ivan Vnučec orcid id orcid.org/0000-0002-5190-3045 ; Department of Animal Science, Faculty of Agriculture, University of Zagreb, Croatia
Zvonimir Prpić ; Department of Animal Science, Faculty of Agriculture, University of Zagreb, Croatia
Zvonko Antunović ; Department of Animal Science, Faculty of Agriculture, University of J. J. Strossmayer, Osijek, Croatia
Zdravko Barać ; Croatian Agricultural Agency, Zagreb


Puni tekst: engleski pdf 222 Kb

str. 263-274

preuzimanja: 470

citiraj


Sažetak

Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi utjecaj vrste, spola i klaoničke mase (≤24 kg; >24 kg) na klaoničke pokazatelje, mjere trupa, pH i boju mesa janjadi dalmatinske pramenke i jaradi hrvatske šarene koze. Istraživanjem je obuhvaćeno ukupno 92 janjadi i 90 jaradi oba spola. Istraživana janjad i jarad držana je u ekstenzivnim uvjetima, pri čemu je u razdoblju do klanja zajedno s ovcama, odnosno kozama boravila na pašnjaku. Janjad dalmatinske pramenke imala je značajno (P<0,001) veću klaoničku masu, veći randman, veću masu kože s donjim dijelovima nogu, kao i masu unutarnjih organa (osim slezene) nego jarad hrvatske šarene koze. Tjelesna masa pri klanju značajno je utjecala (P<0,001) na klaoničku masu i masu kože s donjim dijelovima nogu te masu unutarnjih organa, izuzev slezene. U ženskih je grla utvrđen veći randman (P<0,01) te manja masa kože s donjim dijelovima nogu (P<0,05) nego u muških grla. Vrsta je značajno utjecala na sve istraživane mjere trupa, osim dubine prsa, pri čemu su janjeći trupovi bili razvijeniji od jarećih. Utjecaj tjelesne mase pri klanju bio je izražen (P<0,001; P<0,01) u svih praćenih mjera trupa pri čemu su životinje s većom tjelesnom masom pri klanju imale razvijenije trupove. Mužjaci su imali dužu stražnju nogu (P<0,01) od ženki. Vrsta (P<0,05) i tjelesna masa pri klanju (P<0,001) su značajno utjecale na pH vrijednost m. longissimus dorsi. Meso janjadi dalmatinske pramenke bilo je svjetlije boje s višim (P<0,001) L* vrijednostima m. rectus abdominis (MRA) i m. semitendinosus (MS) od jaradi hrvatske šarene koze. Crvenilo (a*) MRA bilo je pod značajnim (P<0,001; P<0,05) utjecajem vrste i tjelesne mase pri klanju. U mužjaka je utvrđena veća (P<0,001) L* vrijednost MRA, kao i veća b* vrijednost MS-a (P<0,01) nego u ženki.

Ključne riječi

janjad; jarad; trupovi; meso; pH; boja

Hrčak ID:

101888

URI

https://hrcak.srce.hr/101888

Datum izdavanja:

17.5.2013.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.124 *