Skoči na glavni sadržaj

Stručni rad

O modelima hiperboličke ravnine

Vedrana Mikučić Crnković orcid id orcid.org/0000-0003-0757-0009 ; Odjel za matematiku, Sveučilište u Rijeci
Ivona Novak orcid id orcid.org/0000-0002-7168-8776 ; Odjel za matematiku, Sveučilište u Rijeci


Puni tekst: hrvatski pdf 999 Kb

str. 1-21

preuzimanja: 1.961

citiraj


Sažetak

Nastanak neeuklidske geometrije počinje razmatranjem Euklidovog petoga aksioma (aksioma o paralelama) i zaključkom da on nije zavisan o prethodna četiri. N. I. Lobačevski negirao je Euklidov peti aksiom i sagradio novi geometrijski sustav. Matematičari tadašnjega vremena daljnjim proučavanjem došli su do zaključka da se geometrija Lobačevskog može promatrati na hiperboloidu u R3, zbog čega i dobiva naziv hiperbolička geometrija. Osim modela na hiperboloidu, u članku su prikazana još četiri modela hiperboličke ravnine: Kleinov model, model hemisfere, Poincareov model te model gornje poluravnine. U svakom od navedenih modela opisan je međusobni odnos dvaju pravaca. Osim toga, opisana je bijektivna korespondencija između pojedinih modela. Radi lakšeg predočavanja pojedinih modela hiperboličke ravnine, članak je upotpunjen slikama izrađenim u programskom paketu Mathematica (http://www.wolfram.com/) te programima NonEuclid (http://www.cs.unm.edu/~joel/NonEuclid/NonEuclid.html) i Interactive Non-Euclidean Geometry (http://fis.cie.uma.es/~ccriado/Interactive%20Non.htm).

Ključne riječi

hiperbolička ravnina

Hrčak ID:

103205

URI

https://hrcak.srce.hr/103205

Datum izdavanja:

31.12.2012.

Posjeta: 2.750 *