Izvorni znanstveni članak
Kada je i zašto “pečat” Europske unije nedovoljan? - Upozorenja sustavima na putu prema Europskoj uniji
Tibor Tajti (Thaythy)
; Central European University, Pravni studiji, Budimpešta, Mađarska
Sažetak
Zbog primjene načela supsidijarnosti pravo Europske unije u svojoj je naravi nepotpuno. Stoga ni prijenos i usvajanje acquis communautairea, ni pravo i poticaji koji dolaze iz Bruxellesa nisu rješenje za mnogobrojne, svakodnevne pravne, ekonomske i političke probleme koji nisu u fokusu interesa Europske unije. To se često zaboravlja ne samo u zemljama pristupnicama već i u zemljama članicama. U radu je analiziran niz takvih pravnih i ekonomskih izazova s kojima su posebice suočene države jugoistočne Europe i države sljednice bivše Jugoslavije. Iako su primjeri ponajprije iz sfera građanskog i trgovačkog prava, izabrani slučajevi imaju i javnopravnu dimenziju. U vezi s rastućom, no istodobno i vrlo upitnom, djelatnošću novih agencija za naplatu dugova u regiji, na primjer, može se postaviti legitimno pitanje ustavnopravne naravi tko snosi odgovornost za izostanak regulacije. Isto vrijedi i za toleriranje tako velikih problema poput opće nelikvidnosti s lančanim učinkom.
Razlozi, povezani rizici, regulatorne reakcije (ako postoje) i poznata rješenja razlikuju se s obzirom na svaki od izloženih problema. Dok je većina postsocijalističkih država regije reformirala svoja prava realnog osiguranja tražbina (založno pravo) i još su u postupku prilagodbe novih instituta nadahnutih praksom common lawa, franšiza je gotovo neprimjetno postala jedan od najpopularnijih složenijih ugovora i poslovnih modela u regiji, iako ne svuda u istoj mjeri. U pogledu franšize ne samo da je izostala reakcija zakonodavca, već nedostaje i jasan odgovor na neka temeljna pitanja ugovora poput onoga je li nužna asimetričnost pripadajuća poslovnom modelu franchisinga u skladu s općim načelima privatnog, konkretnije građanskog prava.
Slučajevi piramidalnih prijevara i Ponzi shema instruktivni su zbog drugih razloga: nijedna postsocijalistička država nije izbjegla pojavu tih patoloških financijskih fenomena, a zbog izostanka odgovarajuće regulacije i sankcije postoji tendencija njihova ponovnog javljanja u promijenjenim oblicima. Kako se oni uobičajeno ne smatraju problemom u nadležnosti pravnika, zakonodavci, regulatori i suci koji su suočeni s ovim vješto prikrivenim poslovnim modelima ne mogu primjereno reagirati.
Zajednički nazivnik svih ovih problema i pojava jest da oni nisu regulirani pravom Europske unije te stoga ni bilo kakvo rješenje za njih nije ponuđeno tim pravom. Svaka jurisdikcija, pravni sustav određene države, ostavljena je stoga da sama pronalazi i primjenjuje primjerene pravne mehanizme radi zaštite od tih pojava i borbe s njima.
Ključne riječi
pravo Europske unije; financijsko pravo i financijski rizici; samopomoć; franšiza; pravni transplanti
Hrčak ID:
103808
URI
Datum izdavanja:
27.2.2013.
Posjeta: 2.339 *