Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.2478/10004-1254-64-2013-2307

Sindrom izgaranja među liječnicima obiteljske medicine u Hrvatskoj – postoji li povezanost s kvalitetom komunikacijske skrbi?

Zlata Ožvačić Adžić orcid id orcid.org/0000-0003-3524-6353 ; Department of Family Medicine, University of Zagreb, School of Medicine, “Andrija Štampar” School of Public Health, Zagreb, Croatia
Milica Katić ; Department of Family Medicine, University of Zagreb, School of Medicine, “Andrija Štampar” School of Public Health, Zagreb, Croatia
Josipa Kern ; Department of Medical Statistics, Epidemiology and Medical Informatics, University of Zagreb, School of Medicine, “Andrija Štampar” School of Public Health, Zagreb, Croatia
Jean Karl Soler ; Mediterranean Institute of Primary Care, Attard, Malta
Venija Cerovečki ; Department of Family Medicine, University of Zagreb, School of Medicine, “Andrija Štampar” School of Public Health, Zagreb, Croatia
Ozren Polašek ; University of Split, School of Medicine, Department of Public Health, Split, Croatia


Puni tekst: engleski pdf 87 Kb

str. 255-263

preuzimanja: 847

citiraj


Sažetak

Povezanost sindroma izgaranja liječnika i kvalitete skrbi nije potpuno jasna. Cilj rada bio je istražiti učestalost sindroma izgaranja u liječnika obiteljske medicine (LOM) u Hrvatskoj te povezanost sindroma izgaranja i obilježja liječnika i njegove prakse te osposobljenosti bolesnika kao mjere ishoda konzultacije. Provedeno je presječno istraživanje na nacionalnom stratificiranom slučajnom uzorku od 350 LOM koji su prikupili podatke od 50 odraslih bolesnika tijekom 50 susljednih konzultacija. Za bolesnike su prikupljeni podaci o osposobljenosti bolesnika (Upitnik za procjenu osposobljenosti bolesnika, PEI), duljini konzultacije, a za liječnike podaci o demografskim i profesionalnim značajkama, opterećenju poslom, zadovoljstvu poslom, prisutnosti sindroma izgaranja na poslu (Maslach Burnout Inventory – MBI-HSS). Vrijednosti MBI-HSS analizirane su u tri dimenzije: emocionalna iscrpljenost (EI), depersonalizacija (DP) i osobno postignuće (OP). Među 125 liječnika, EI visokog stupnja zabilježena je kod 42,4 %, DP visokog stupnja kod 16,0 % te OP visokog stupnja kod 15,2 % liječnika. U regresijskoj analizi visoke vrijednosti EI su predviđali manje zadovoljstvo poslom i veći broj bolesnika dnevno. Visoke vrijednosti DP su predviđali manje zadovoljstvo poslom, više godina na sadašnjem radnom mjestu i mlađa dob. Niske vrijednosti OP su predviđale izostanak sudjelovanja u nastavnim ili akademskim aktivnostima, kraće konzultacije te više godina na sadašnjem radnom mjestu (P<0.05 za svaki). Sindrom izgaranja prisutan je među LOM u Hrvatskoj. Nismo utvrdili povezanost sindroma izgaranja liječnika i osposobljenosti bolesnika, odnosno prisutnost sindroma izgaranja nije bila povezana s kvalitetom komunikacijske skrbi. Zadovoljstvo poslom, sudjelovanje u nastavnim ili akademskim aktivnostima te dostatno vrijeme konzultacije mogli bi imati zaštitni učinak u nastanku sindroma izgaranja u liječnika.

Ključne riječi

kvaliteta zdravstvene skrbi, obiteljska medicina, osposobljenost bolesnika

Hrčak ID:

103934

URI

https://hrcak.srce.hr/103934

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.573 *