Infektološki glasnik, Vol. 32 No. 4, 2012.
Izvorni znanstveni članak
Procjena profesionalne izloženosti infekcijama koje se prenose krvlju u djelatnika ginekološko-porodiljskih odjela u Hrvatskoj
Ivan Obad
; Belupovi lijekovi i kozmetika d.d., Koprivnica, Hrvatska
Dino Papeš
; KBC Zagreb, Klinika za kirurgiju, Zagreb, Hrvatska
Rok Čivljak
; Klinika za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", Zagreb, Hrvatska
Milan Milošević
; Škola narodnog zdravlja "Andrija Štampar", Zagreb, Hrvatska
Valerija Stamenić
; Ministarstvo zdravlja Republike Hrvatske, Zagreb, Hrvatska
Smilja Kalenić
; Škola narodnog zdravlja "Andrija Štampar", Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Uvod: Virusi hepatitisa B i C te virus humane imunodeficijencije mogu se prenijeti krvlju i izazvati profesionalnu infekciju izloženih zdravstvenih djelatnika. Ginekološko-porodiljski odjeli spadaju u odjele s većim rizikom ekspozicije.
Cilj: procijeniti rizik profesionalne izloženosti infekcijama koje se prenose krvlju u djelatnika ginekološko-porodiljskih odjela u Hrvatskoj.
Ispitanici i metode: provedena je anonimna anketa među djelatnicima ginekološko-porodiljskih odjela pet bolnica u Hrvatskoj. Ispitanike smo podijelili u tri skupine: liječnici, medicinske sestre/tehničari i pomoćno osoblje. Analiza normalnosti distribucije napravljena je uz pomoć Smirnov-Kolmogorovljevog testa, a statistička obrada parametrijskim testovima. Pri analizi razlike prosječnog godišnjeg broja ekspozicijskih incidenata upotrebljena je jednosmjerna analiza varijance (one way ANOVA). Razlike u kvalitativnim vrijednostima analizirane su χ2-testom. Rezultati: Od 350 zaposlenika, anketu je ispunilo 182 (52%) ispitanika: 39 liječnika, 117 medicinskih sestara/tehničara, 26 pomoćnog osoblja. Barem jedan oblik ekspozicije tijekom cijelog radnog vijeka doživjelo je 162 (89%) ispitanika. Prosječni godišnji broj ekspozicijskih incidenata po djelatniku iznosi 1,4 ±1,9. Liječnici imaju značajno ve}ć prosječni broj incidenata od medicinskih sestara/tehničara (2,3 vs 1,2; p < 0,001) i pomoćnog osoblja (2,3 vs 0,7; p < 0,001). Tijekom odlaganja infektivnog materijala ili drugih manipulacija nakon provedenog medicinskog postupka ekspoziciju je doživio 31/81 ispitanik; jedan (4,5%) liječnik i 10 (20%) medicinskih sestara/tehničara prilikom vraćanja zaštitne kapice na iglu. Krvi nepoznatog izvornog bolesnika bilo je izloženo 44 (42,3%) zdravstvena djelatnika i 10 (90,9%) pomoćnog osoblja. Liječnici manje prijavljuju ekspozicijske incidente od medicinskih sestara/tehničara (2,9% vs 8,9%; p < 0,001) i pomoćnog osoblja (2,9% vs 27,5%; p < 0,001). Vjerojatnost zaraze nakon ubodnog incidenta točno je procijenilo 40% liječnika, 8% medicinskih sestara/tehničara i niti jedan nezdravstveni djelatnik.
Zaključak: Rizik profesionalne izloženosti djelatnika ginekološko-porodiljskih odjela u Hrvatskoj je veći od očekivanoga. Stoga je nužno provesti dodatnu edukaciju, osobito liječnika, s ciljem povećanja stope prijavljivanja i provođenja odgovarajućih mjera postekspozicijske skrbi. Potrebno je poboljšati mjere zbrinjavanja infektivnog materijala jer se veliki broj ekspozicijskih incidenata događa nakon provedenog medicinskog postupka. Rasprostranjenija primjena igala i pribora sa zaštitnim mehanizmom u budućnosti bi značajno mogla smanjiti broj ovih ekspozicijskih incidenata.
Ključne riječi
Profesionalna izloženost; infekcije koje se prenose krvlju; djelatnici ginekološko-porodiljskih odjela; ekspozicijski incident; ubodni incident
Hrčak ID:
105101
URI
Datum izdavanja:
30.12.2012.
Posjeta: 2.500 *