Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Mancur Olson: Politička ekonomija interesnih grupa

Tonči Kursar ; Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 87 Kb

str. 192-202

preuzimanja: 837

citiraj


Sažetak

Autor razmatra osnovnu strukturu političke ekonomije Mancura Olsona. Ističe tri pojma na kojima se ona zasniva - javna dobra, interesne skupine i selektivne poticaje. Posljednji pojam predstavlja Olsonovu inovaciju u suvremenoj političkoj znanosti. Autorova osnovna metodička postavka zasniva se na uvidu da je temeljna Olsonova ideja vezana uz tzv. paradoks javnog dobra. Za razliku od privatnih dobara, javna su dobra nekonkurentna i neisključiva, što znači da uživanje u njima nije moguće zabraniti onima koji ne snose troškove njihove proizvodnje. Olson je na temelju ovog razvio originalnu teoriju interesnih skupina. Propitujuć i troškove interesnog organiziranja, kao kolektivnog djelovanja čiji je rezultat javno dobro, postavio je razlikovanje između velikih, heterogenih i malih, homogenih grupa. Uz to, pokazao je da se pojedinci u pitanju javnih dobara ponašaju kao free rideri, kao neplatiše koji nastoje izbjeći troškove pribavljanja tih dobara. Autor pokazuje da je Olson, i pored određenih slabosti njegove redukcionističke metodologije, značajno unaprijedio političku znanost.

Ključne riječi

Hrčak ID:

105752

URI

https://hrcak.srce.hr/105752

Datum izdavanja:

18.6.1997.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.578 *