Acta clinica Croatica, Vol. 51. No. 3., 2012.
Pregledni rad
Pregled psihoneuroimunoloških spoznaja o etiologiji depresivnih poremećaja
Branka Vidrih
Dalibor Karlović
orcid.org/0000-0001-6538-7240
Marija Bošnjak Pašić
Melita Uremović
Ana Kovak Mufić
Ana Matošić
Sažetak
Mozak se više ne smatra imunoprivilegiranim organom koji je potpuno odvojen od cirkulirajućih imunih stanica krvno moždanom barijerom i koji pokazuje smanjenu ili promijenjenu imunoreaktivnost. Jasno je da postoje brojne interakcije između neurološkog, imunog i neuroendokrinog sustava. Psihijatrijski poremećaj za koji se pretpostavlja da je povezan s promjenama u funkcioniranju imunog sustava je depresija. Jedna od hipoteza koja objašnjava patofiziologiju depresije je citokina hipoteza; prema tom shvaćanju promjene ponašanja u depresivnih bolesnika posljedica su promjena u citokinima. Fiziološki i psihološki učinci imune aktivacije tijekom infekcije, koji su primarno posredovani središnjim djelovanjem periferno izlučenih proupalnih citokina, jednim imenom nazivaju se “bolesnim osjećanjem”. Depresija je povezana s aktiviranjem sustava upalnog odgovora. U svezi s imunološkim značajkama depresije treba napomenuti da je depresija heterogeni poremećaj, što znači da različiti tipovi depresije mogu biti ne samo psihopatološki različiti, nego se jedni od drugih mogu razlikovati i na imunološkoj razini. Depresija je obilježena poremećajima u noradrenergičnoj i serotoninergičnoj neurotransmisiji. Proupalni citokini uključeni su u promjene u noradrenergičnoj i serotoninergičnoj neurotransmisiji u moždanim regijama za koje se misli da su uključene u patogenezu depresije. Prema tom modelu ona se može smatrati psihoneuroimunom bolešću u kojoj je periferna imuna aktivacija potaknuta lučenjem medijatora upale odgovorna za brojne ponašajne, neuroendokrine i neurokemijske promjene koje su povezane s psihijatrijskim stanjem.
Ključne riječi
Citokini; Veliki depresivni poremećaj; Psihoneuroimunologija
Hrčak ID:
107087
URI
Datum izdavanja:
1.10.2012.
Posjeta: 2.602 *