Pregledni rad
Etničke migracije na prostoru Vojvodine u drugoj polovini 20. stoljeća
Nada Raduški
; Centar za demografska istraživanja Institut društvenih nauka, Beograd, Srbija
Sažetak
Migracije stanovništva su značajna društvena pojava koja je nesumnjivo obilježila posljednje desetljeće XX. stoljeća. Političke promjene devedesetih godina učinile su migracije još aktualnijim s demografskoga, ekonomskog i pravnog stanovišta, imajući na umu ne samo njihov opseg, već i nove specifične oblike migracijskih kretanja (dobrovoljne i prisilne migracije, etnocentrične migracije, izbjeglice, interno raseljene osobe i dr.), njihove uzroke i posljedice. Dezintegracija zemlje, rat na prostoru bivše Jugoslavije i stvaranje novih etnonacionalnih država, »etničko čišćenje« i drugo, rezultirali su golemim migracijama stanovništva i značajnim brojem izbjeglica koji su se kretali ka matičnim državama. Veliki izbjeglički val koji se slio u Vojvodinu po masovnosti nadmašuje čak i veliku kolonizaciju te pokrajine nakon Drugoga svjetskog rata. Osim izbjeglica, u Vojvodini se nalaze i interno raseljene osobe nealbanske nacionalnosti koje su se zbog političkih prilika iselile s Kosova i Metohije. Sve je to velik problem s obzirom na tešku ekonomsku situaciju u zemlji. Etnocentrične migracije (dobrovoljne ili prisilne) utjecale su prvenstveno na promjenu etničke strukture u smislu stvaranja nacionalno homogenijih regija, imajući na umu nacionalni sastav izbjeglog stanovništva, ali i emigracije stanovništva drugih nacionalnosti (Mađara i Hrvata) koje se selilo u matične države iz političkih i ekonomskih razloga. Budući da je Vojvodina multietničko i multikonfesionalno područje, manjinsko pitanje i međuetnički odnosi nesumnjivo su bitni za stabilnost i demografski razvoj te regije.
Ključne riječi
migracije; Vojvodina; izbjeglice; etnička struktura; interno raseljene osobe; manjine
Hrčak ID:
107516
URI
Datum izdavanja:
30.12.2002.
Posjeta: 3.984 *