Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.15644/asc47/3/2

Mikrozatezna vezna čvrstoća smole za pečaćenje i predtretiranje različitim antibakterijskim sredstvima

Ozgur Onder Kuscu ; Katedra za pedijatrijsku stomatologiju Sveučilišta Yeditepe, Istanbul, Turska
Nuket Sandalli ; Katedra za pedijatrijsku stomatologiju Sveučilišta Yeditepe, Istanbul, Turska
Esber Caglar ; Katedra za pedijatrijsku stomatologiju Sveučilišta Yeditepe, Istanbul, Turska
Fatos Alp ; Katedra za pedijatrijsku stomatologiju Sveučilišta Yeditepe, Istanbul, Turska

Sažetak

Svrha - Ovim istraživanjem in vitro željela se na pojednostavljenom modelu caklinske fisure procijeniti mikrozatezna snaga smole za pečaćenje tretirana antibakterijskim samojetkajućim adhezivnim
sustavom, antibakterijskim predtretmanom prije nanošenja samojetkajućeg adhezivnog sustava i samojetkajućim sustavom. Materijali i metode: Tek izvađeni kravlji mandibularni sjekutići nasumce su podijeljeni u četiri skupine: A. 35-postotna fosforna kiselina + Clinpro sealant®; B. 35-postotna fosforna kiselina + Clearfil protect bond + Clinpro sealant®; C. 35-postotna fosforna kiselina + Consepsis Scrub® + Clearfil SE bond® + Clinpro sealant®; D. 35-postotna fosforna kiselina + Clearfil SE bond® + Clinpro sealant®. Dva komadića cakline učvršćena su voskom na sterilna stakalca s razmakom od 0,6 ± 0,1 milimetar. Zatim su okomito razrezani štapići (≈1mm x 1mm) podvrgnuti testu čvrstoće u univerzalnom stroju s konstantnom poprečnom brzinom glave (1mm/
min). Nakon toga je popucalim površinama određena vrsta frakture. Za statističku analizu korištena je jednosmjerna analiza varijance te Tukeyev i hi-kvadrat test. Rezultati: Mikrozatezna snaga veze u skupini C (34,63 ± 15,59 MPa) bila je mnogo veća nego u skupini A (19,86 ± 7,08 MPa) (p: 0,0001), B (24,49 ± 9,38 MPa) (p: 0,002) i D (19,84 ± 9,92 MPa) (p: 0,0001). Frakturne pukotine uglavnom su se nalazile u adhezivnom sloju, a među skupinama nije bilo statistički značajne razlike u obliku fraktura (p: 0,343). Zaključak: Mikrozatezna snaga veze samojetkajućeg adhezivnog sustava bila je na površinama tretiranima klorheksidinskim kavitetnim ezinficijensom značajno veća nego ona kod primijenjenog antibakterijskog samojetkajućeg sustava zasebno, samojetkajućeg adhezivnog sustava ili konvencionalnog jetkajućeg sustava kiselinom.

Ključne riječi

vlačna čvrstoća; materijali za pečaćenje jamica i fisura; zubna caklina; antibakterijska sredstva; adhezivi

Hrčak ID:

108214

URI

https://hrcak.srce.hr/108214

Datum izdavanja:

15.9.2013.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.820 *