Ethnologica Dalmatica, Vol. 11 , 2002.
Izvorni znanstveni članak
NOŠNJA SPLITSKIH VAROŠANA U PROCESU NACIONALNE IDENTIFIKACIJE
Branka Vojnović-Traživuk
; Etnografski muzej Split
Sažetak
U istraživanju muške splitske nošnje druge polovice 19. i početkom 20. stoljeća polazi se od etnografske klasifikacije narodnih nošnji obzirom na kulturna područja, te se koristi etnografska metoda istraživanja pojedinih elemenata nošnje. Izrazite promjene njenih oblika interpretiraju se istraživanjem šireg kulturnog, društvenog i političkog konteksta, s naglaskom na preporodnim zbivanjima u Splitu, pri čemu se koristi višedisciplinarni pristup. Nakon kritičkoga osvrta na stručnu literaturu o samom predmetu i nekih teorijskih razmatranja o narodnoj nošnji, ukazuje se na problematiku pojma nošnja splitskih varošana. Slijedi predstavljanje izvora: dokumentacije predmeta iz fundusa Etnografskog muzeja Split s postojećim terenskim zapisima; opisa muške nošnje iz publicirane građe; vlastitih terenskih istraživanja, te likovnih prikaza iz 19. i fotografija s početka 20. stoljeća. Analiza pojedinih elemenata upućuje na neka nova saznanja o tradicijskim odjevnim predmetima. Njihov shematski prikaz u tri vremenske odrednice potvrđuje paralelno postojanje više varijanti, te omogućuje interpretaciju ove nošnje kao mijenu dinarskoga tipa, preko utjecaja nekih elementa jadranske tradicije, do njene izrazite urbanizacije. Ova dinamika razvoja nošnje povezuje se s mijenama cjelokupne tradicijske kulture splitskih predgrađa (Veli varoš, Manuš, Lučac i Dobri). Zapaža se osobina prilagodljivosti, čemu odgovara kompleksna socijalna slojevitost krajem 19. stoljeća i ostvarena komunikacija ovoga područja s gradom. Istraživanje odnosa splitskih težaka prema burnom političkom životu Splita, pogotovo prema preporodnim idejama, otkriva njihovu ambivalentnu ulogu. S jedne strane povijesna literatura, koja se bavi poznatim osobama i događajima, naglašava njihovu pasivnu i konzervativnu ulogu. Međutim, istraživanje manje poznatih i gotovo anonimnih sudionika i zbivanja ukazuje na veliki broj puntara, koji su pristaše narodne ideje. Tomu se pridružuje činjenica da se splitska muška nošnja toga doba mijenja prema njenoj pučkoj varijanti, koja sadržava određene nacionalne elemente. Krajem 19. stoljeća crvena kapa postaje simbol hrvatskog identiteta, odnosno narodnjačkih ideja u Splitu, dok je nekoć žalobna crna kapa sada oznaka talijanskih pristaša. Žurka se oblikuje pod utjecajem građanske nacionalne odjeće, kao modernizirani oblik starijeg koporana, a u kontekstu općih težnji za povezivanjem Splita sa Zagrebom. Uz promjene oblika i materijala odvija se i mijena funkcija, što potvrđuje njihovu međuovisnost. Crvena kapa, koja u dinarskom kulturnom okružju ima dobna i spolna značenja, u novom kontekstu slijedom političkih kretanja, poprima suvremeno značenje i postaje nacionalni simbol. Žurka uz estetsku funkciju, koja se vezuje na onu svečanog koparana, sadržava istaknutu funkciju identifikacije socijalnog statusa, a posredno i označavanja nacionalne pripadnosti. Ovakav pristup odijevanju splitskih težaka obzirom na nove funkcije nošnje u hrvatskom nacionalnom pokretu 19. stoljeća, omogućuje sagledavanje procesa njene modernizacije kao kulturnog procesa, koji je ne dokida, već joj pridodaje nove dimenzije. Tako se transformacije muške nošnje splitskih predgrađa, u odnosu na politička zbivanja u gradu, interpretiraju kroz proces urbanizacije, koji uključuje i nacionalnu identifikaciju.
Ključne riječi
Hrčak ID:
108884
URI
Datum izdavanja:
10.11.2002.
Posjeta: 8.996 *