Izvorni znanstveni članak

KVALITATIVNA STRUKTURA STABALA HRASTA LUŽNJAKA (Quercus robur L.) KAO KRITERIJ PLANIRANJA SASTOJINA ZA OBNOVU

Krunoslav Teslak orcid.org/0009-0007-7841-1722 ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Jura Čavlović ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Mario Božić ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Karlo Beljan ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Sažetak

Gospodarenje šumama hrasta lužnjaka opterećeno je pojavom propadanja i odumiranja stabala te danas predstavlja značajan gospodarski i ekološki problem u šumarstvu Hrvatske. Narušavanje strukture starijih i starih sastojina posljedično uzrokuje smanjenja kvalitativne (sortimentne) strukture drva, odnosno vrijednosti drvne zalihe sastojina. Prsni promjer srednjeg plošnog stabla sastojine (d_SPS) i udio obujma drva razreda kakvoće A i B (vABp) u ukupnom obujmu SPS hrasta u ovom radu izdvojene su kao zavisne varijable u postupku istraživanja multivarijatnog utjecaja skupina sastojinskih, stanišnih i gospodarskih čimbenika višefaktorskom analizom varijance na kvalitativnu (sortimentnu) strukturu preostalih stabala hrasta lužnjaka u starijim i starim lužnjakovim sastojinama srednje Posavine. S obzirom na rezultate varijabilnosti kvalitativne strukture, predloženi su modeli procjene strukture obujma drva po razredima kakvoće prema Hrvatskoj normi HRN EN 1361-1. Na iznimnu kvalitetu sastojina i potencijal staništa ukazuje aritmetički srednji prsni promjer SPS hrasta lužnjaka od 64 cm te sadržaj prosječno 35 % obujma drva kvalitativno svrstanih u A i B razrede kakvoće. Kompleksan utjecaj skupina sastojinskih i stanišnih varijabli na prsni promjer i kvalitetu SPS hrasta lužnjaka znatno je manje izražen od utjecaja skupine gospodarskih varijabli. Kvaliteta staništa i sklopljenost sastojine, kroz utjecaj na dužinu debla, čistoću od grana i dr., očekivano statistički značajno utječu na kvalitativnu strukturu stabala hrasta. Objašnjenost varijabiliteta obujma pojedinog razreda kakvoće drva izabranom jednadžbom kreće se u rasponu od 63,4 % za razred kakvoće C do 92,1 % za drvni ostatak (DO). Neovisno o deklarativno različitim uvjetima u kojima su se razvijale istraživane sastojine, preostala lužnjakova stabla ujednačene su i velike kvalitativne strukture, no vrijednost drvne zalihe značajno je smanjena uslijed smanjenja obrasta. U budućim postupcima planiranja gospodarenja uputno je pronalaziti i izdvajati strukturno očuvane i stabilne dijelove šume na kojima bi se akumulirao vrijednosni pri­rast s ciljem uspostavljanja ravnoteže u dobi sječe sastojina i unapređenju dobne strukture šuma hrasta lužnjaka.

Ključne riječi

hrast lužnjak; stare sastojine; sastojinska struktura; sortimentna struktura

Hrčak ID:

109439

URI

https://hrcak.srce.hr/109439

Datum izdavanja:

31.8.2013.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 4.480 *