Arhivski vjesnik, No. 42, 1999.
Izlaganje sa skupa
Federal archival service of Russia in the structure of federal executive authorities
Vladimir Tiuneyev
Sažetak
Rad se bavi položajem Savezne arhivske službe Rusije u strukturi savezne izvršne vlasti. U Rusiji su radikalne promjene u državnom i javnom životu dovele i do promjena u administrativnom sustavu, uključujući i upravu arhivima. U razdoblju od 1990. Rosarhiv (kratica za Saveznu arhivsku službu Rusije) doživio je 6 reorganizacija i preimenovanja, ali se njegov položaj konačno stabilizirao i on sada zauzima svoje mjesto u strukturi savezne izvršne vlasti. U Rusiji danas postoji 26 saveznih ministarstava, 10 državnih povjerenstava, 3 savezna povjerenstva, 14 saveznih službi, 9 ruskih agencija i 2 savezne kontrole. Među saveznim službama postoji i Savezna arhivska služba, utemeljena sukladno Osnovnim načelima zakonodavstva Ruske federacije o arhivskom fondu Ruske Federacije i arhivima. Prema Statutu, služba je savezno izvršno tijelo koje provodi državne propise u području arhiva i nadzire zaštitu, preuzimanje i korištenje dokumenata arhivskog fonda Ruske Federacije. Sustavu Rosarhiva neposredno je podređeno 14 saveznih državnih arhiva, Sveruski istraživački institut za dokumentaciju i arhive, tehnička služba, kao i časopis “Otechestvennye Archivy” (“Obiteljski arhivi”), arhivske uprave 89 subjekata Ruske Federacije s 202 podređena arhiva, kao i 2.440 municipalnih arhivskih tijela i municipalnih arhiva. Ukupni broj službenika u sustavu Rosarhiva čini 12,5 tisuća ljudi (2.330 - u saveznim arhivskim ustanovama, 10.214 – u arhivskim ustanovama subjekata Ruske Federacije, 3.370 – u municipalnim arhivima). Financiranje Rosarhiva i saveznih arhivskih ustanova osigurano je putem saveznog proračuna (postoji posebna stavka u odjeljku “Državna uprava” saveznog proračuna). Rosarhiv prema sadašnjem zakonodavstvu slobodno odlučuje o zadacima koji su mu povjereni. Službenici Rosarhiva, u okviru vlastitih odgovornosti, imaju pravo posjećivati pismohrane državne uprave, kao i organizacije, bez obzira na njihov organizacijski ili pravni oblik. Rosarhivom rukovodi ravnatelj, kojeg postavlja i umirovljuje Vlada Ruske Federacije. Nažalost, kriza ruske ekonomije ne dopušta financiranje Rosarhiva i ustanova njegovog sustava na odgovarajućoj razini, što ima negativan učinak na realizaciju njegovih prava i mogućnosti. Situacija je otežana periodičnim smanjenjem osoblja saveznih arhiva, arhivskih ustanova subjekata Ruske Federacije, kao i arhiva ministarstava. Jedan je od najvećih problema znatno smanjenje proračuna određenog za čuvanje arhivskog gradiva, posebno na saveznoj razini, provedeno u posljednjim godinama. Materijalno-tehnička osnova saveznih arhiva zastarijeva, a uz to postoji i problem spremišta za gradivo raspuštenih i privatiziranih organizacija, korištenje kompjuterskih tehnologija nije zadovoljavajuće, arhivi nemaju dovoljno sredstava da plate čuvarsku službu za zgrade te komunalne usluge. Održavanje sposobnosti saveznih arhivskih ustanova za život uglavnom je omogućeno putem različitih vanproračunskih izvora. Sada ti izvori čine gotovo trećinu proračuna. Od 1992. do 1998. u državnim je arhivima deklasificirano 5,8 milijuna predmeta, a više od 300 tisuća istraživača radilo je u čitaonicama arhiva. Objavljeno je 285 izdanja arhivskih dokumenata, pripremljeno oko 235 arhivskih vodiča (85 ih je izdano). U tom je razdoblju u središnjim i regionalnim časopisima objavljeno tisuće arhivskih dokumenata. U nacrtu Zakona o izmjenama i dopunama osnovnih uputa zakonodavstva Ruske Federacije o arhivskom fondu Ruske Federacije i arhivima, predviđena je dostupnost gradiva državnog dijela arhivskog fonda Rusije, koje sadrži tajne informacije, nakon deklasifikacije i najkasnije 30 godina nakon njegova nastanka, ukoliko nije drugačije određeno zakonom. Sada je odobrena deklasifikacija gradiva 30 godina nakon njegova nastanka uz sudjelovanje zaduženih ministarstava i odjela, koji ne pokazuju veliki interes za to. Arhivi ne mogu samostalno deklasificirati gradivo. Istovremeno, posebne komisije postavljene od strane državne vlasti, omogućuju deklasifikaciju na inicijativu arhiva, prije svega o temama planiranim za znanstvena istraživanja. U lipnju ove godine u Minsku je, tijekom sastanka rukovodstva vlada zemalja Zajednice nezavisnih zemalja (CIS), potpisan sporazum o suradnji zemalja CIS-a na području korištenja arhivskog gradiva, što je važan korak na putu razvoja i ostvarenja Sporazuma o ustupanju, koji se odnosi na državne arhive bivšeg SSSR-a. U Sporazumu iz Minska, između ostalog, postoji članak o stvaranju informacijskog sustava arhiva zemalja CIS-a, na osnovi kataloga fondova njihovih arhiva. Uz pomoć saveznih tijela i uz usku suradnju s vlastima subjekata Ruske Federacije, znanstvenim ustanovama i javnim organizacijama, Rosarhiv sada poduzima mjere usmjerene na rješavanje postojećih teškoća. Pripremljen je nacrt Odredbe Vlade Ruske Federacije o hitnim mjerama zaštite arhivskog fonda Ruske Federacije i korištenja arhivskih dokumenata, koji je već podnesen na razmatranje nadležnim ministarstvima i odjelima. Nacrt Odredbe određuje Ministarstvu ekonomije Rusije i Ministarstvu financija Rusije, da izradom saveznog proračuna za godinu 2000. i planiranjem osnove socijalnog i ekonomskog razvoja Rusije do 2002. godine, najmanje dva puta povećaju dodjelu sredstava za tekuće održavanje saveznih arhivskih ustanova, kao i da osiguraju sredstva za dovršenje konstrukcije zgrada nekih saveznih arhiva i početak izgradnje zgrade za ruski Državni povijesni arhiv u St. Petersburgu. Planira se također uređenje brojnih spremišta; dodjela dodatnih prostorija za spremišta saveznim arhivima; organizacija namjenskog fonda za prijenos dokumenata ukinutih stvaratelja državnim arhivima, za deklasifikaciju dokumenata, kao i za brojne druge mjere. Nacrt Odredbe sadrži preporuku subjektima Ruske Federacije da prihvate mjere za poboljšanje čuvanja dokumenata arhivskog fonda Ruske Federacije i korištenje arhivskoga gradiva.
Ključne riječi
Hrčak ID:
10588
URI
Datum izdavanja:
18.2.2000.
Posjeta: 1.414 *