Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.5559/di.22.3.06

Teorijske implikacije empirijskog istraživanja punk-scene u Hrvatskoj

Benjamin Perasović ; Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb


Puni tekst: hrvatski pdf 192 Kb

str. 497-516

preuzimanja: 1.881

citiraj


Sažetak

Sociološka istraživanja na području supkulture mladih u svijetu
traju dulje od pola stoljeća, a zadnjih dvadesetak godina dio
istraživača dijeli se na "supkulturaliste" i "postsupkulturaliste", u
skladu s interpretacijama istraživačkih spoznaja u novijem
društvenom kontekstu. Ključne teze iz oba tabora odnose se na
društvenu klasu, na veze između glazbenog ukusa, stila i
identiteta, na granice između stilova, na ulogu medija u
nastajanju i održavanju supkulturnih stilova. S obzirom na
nedavno završeno istraživanje punk-scene u Hrvatskoj, istraživačke
spoznaje dovode se u vezu sa suvremenim okvirom rasprave.
Društvena klasa, u našem kontekstu, predstavlja važnu dimenziju
nastajanja supkulture, premda je nitko od domaćih autora ne
smatra determinističkom kategorijom u smislu supkulturalističke
teorijske tradicije. Veze između glazbenog ukusa, stila i identiteta,
za koje postsupkulturalisti tvrde da nestaju, u našem su
istraživanju čvrste, vidljive i snažno prisutne. Također, teze
postsupkulturalista o propusnim i fluidnim oblicima okupljanja ne
nalaze svoje mjesto u istraživačkim nalazima o punk-sceni u
Hrvatskoj, jer je u našem slučaju riječ o čvrstim i jasnim oblicima
pripadnosti bez velike fluktuacije na relaciji jezgra – širi krug
simpatizera. Teorijske implikacije našeg istraživanja upućuju na
potrebu prevladavanja i odbacivanja stroge podjele na
supkulturaliste i postsupkulturaliste na ovom području.

Ključne riječi

supkultura; postsupkulturalisti; punk

Hrčak ID:

110156

URI

https://hrcak.srce.hr/110156

Datum izdavanja:

31.10.2013.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.963 *