Arhivski vjesnik, No. 42, 1999.
Izlaganje sa skupa
Destruction of archival records in Bosnia and Herzegovina
Samija Sarić
Sažetak
Bosna i Hercegovina nisu iskusile samo ratna razaranja, već i nagle političke i ekonomske promjene. Sudbina kulturno-povijesnih spomenika i arhivskog gradiva tijekom rata bila je različita. Količina uništenog arhivskog gradiva, opreme, tehnike za umnožavanje i devastiranih površina, ovisila je o području na kojem su se pojedini arhivski objekti nalazili. Svakako da su objekti i arhivsko gradivo smješteni u Sarajevu, gdje su ratne aktivnosti bile najintenzivnije i koje je bilo 1.000 dana pod opsadom i neprestanim granatiranjem, najviše uništeni, kao i oni u Mostaru, Bihaću, Zenici, Tuzli, Goraždu, Tešnju, Maglaju i drugim mjestima pogođenim ratnim aktivnostima, za razliku od mjesta gdje nije bilo ratnih aktivosti, kao što su Banja Luka, Trebinje, Bijeljina, Brčko itd., pa su i oštećenja bila neznatna.
Prije rata je u Bosni i Hercegovini, uz središnji arhiv u Sarajevu, postojalo osam arhiva: Arhiv Hercegovine u Mostaru, Arhiv Bosanske Krajine u Banja Luci, Arhiv Srednje Bosne u Travniku, Povijesni arhiv u Sarajevu, te četiri regionalna arhiva u Tuzli, Bihaću, Foči i Doboju.
Podjelom Bosne i Hercegovine u dva entiteta: Federaciju Bosne i Hercegovine i Republiku Srpsku, postalo je neophodno utemeljenje Arhiva Federacije Bosne i Hercegovine nadležnog za Federaciju. Arhiv je započeo djelovati 1. lipnja 1997. godine. Arhivi u Mostaru, Tuzli, Travniku i Bihaću te Povijesni arhiv u Sarajevu djeluju samostalno i uglavnom kao okružni arhivi.
Arhiv Bosanske Krajine u Banja Luci promijenio je ime u Arhiv Republike Srpske i preuzeo ulogu središnjeg arhiva za arhivsko gradivo na cjelokupnom području Republike Srpske, kao i novoosnovanog Arhiva u Bijeljini.
Arhivski izvori, su sukladno prije rečenom, nepopravljivo oštećeni tijekom rata u našoj zemlji.
Nedavna iskustva su pokazala da su arhivski izvori i registraturni dokumenti izvan arhivskih spremišta pretrpjeli teška oštećenja. Koliko smo uspjeli saznati, u registraturama Sarajeva uništeno je oko 90% operativnih izvora, poglavito onih Vlade i Skupštine, budući da su njihove zgrade intenzivno granatirane i paljene. Arhivski izvori u oko 50% registratura su uništeni i demolirani iako je Odio za zaštitu arhivskih izvora i registraturnih dokumenata izvan Arhiva intenzivirao svoj rad još u 1991. i na početku 1992. godine. Slična je situacija i u drugim arhivima i institucijama.
Ključne riječi
Hrčak ID:
10597
URI
Datum izdavanja:
18.2.2000.
Posjeta: 2.035 *