Arhivski vjesnik, No. 42, 1999.
Stručni rad
Neizravne ratne štete na pisanoj baštini nastale tijekom Domovinskog rata
Tatjana Mušnjak
Sažetak
Središnji laboratorij za konzervaciju i restauraciju Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu od samoga je početka Domovinskog rata bio uključen u akcije spašavanja i zaštite pisane baštine svih imatelja u Republici Hrvatskoj. Praćenje stanja i mjera zaštite pisane baštine jedna je od važnih zadaća Središnjeg laboratorija. Analiza učinjena 1986. godine pokazala je da je u tom trenutku bilo 10.000.000 listova teško oštećene građe kojoj su bili neophodni konzervatorsko-restauratorski zahvati, te oko 800.000 knjiga za uvez odnosno preuvez .
Ratne štete na pisanoj baštini jako su pogoršale situaciju. Neizravne su ratne štete u većoj mjeri počele izlaziti na vidjelo tek 1998, a to se nastavilo i u 1999. godini. Vlasnici/imatelji gradiva nisu ih nažalost prepoznali, a rad Povjerenstava za popis i procjenu ratnih šteta za pojedine djelatnosti već je bio pri kraju ili već dovršen. Kako je autorica članka tijekom ovih dviju godina bila pozivana od strane različitih institucija da pomogne u rješavanju problema povezanih s povratom građe nakon dugogodišnje evakuacije, njezina su se saznanja o ovoj vrsti šteta proširila. U želji da sve druge koji su imali takve štete, a nisu ih prepoznali, potakne da ih dojave i evidentiraju, iznijela je svoja izvješća o stanju matičnih knjiga Župnih ureda Kijevo i Gradac, Zbirke Ragusina Znanstvene knjižnice Dubrovnik, te knjižnog i arhivskog gradiva Župnog ureda Pokupsko, Franjevačkog samostana Sv. Franje u Zadru i Franjevačkog samostana Male braće u Dubrovniku, koje je pregledala tijekom posljednje dvije godine.
Ključne riječi
Hrčak ID:
10602
URI
Datum izdavanja:
18.2.2000.
Posjeta: 1.520 *