Stručni rad

Dušni dan u hrvatskoj katoličkoj baštini

Marko Dragić orcid.org/0000-0001-5362-6814 ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, Hrvatska

Sažetak

Tradicija spomena na pokojne seže u 7. stoljeće. Dušni dan uveo je 998. godine benediktinski opat iz Clunyja, sveti Odilo. Papa Klement V. službeno je taj blagdan potvrdio 1311. godine. Dušni dan (Spomen svih vjernih mrtvih) spomen je kada se Crkva sjeća svih vjernih mrtvih. Slavi se 2. studenoga, a ako je taj dan bio nedjelja, prije liturgijske reforme slavio se 3. studenoga. Taj blagdan u hrvatskoj znanstvenoj literaturi gotovo uopće nije istražen. Stoga se u radu koriste suvremeni terenski zapisi nastajali od 2007. do 2012. godine u Republici Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini. Takvih je u radu preko trideset zapisa iz tridesetak mjesta. Dušni dan karakteriziraju obilasci groblja, molitve, plaćanje misa za pokojnike, obred oprosta, pomaganje sirotinji i zvonjava crkvenih zvona. Ti se običaji i obredi u radu multidisciplinarno interpretiraju.

Ključne riječi

molitva; obilazak groblja; cvijeće; svijeće; crkvena zvona; pomaganje sirotinji

Hrčak ID:

110529

URI

https://hrcak.srce.hr/110529

Datum izdavanja:

13.11.2013.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 9.430 *