Pregledni rad

JE LI POREMEĆAJ KOGNITIVNIH FUNKCIJA U DEPRESIJI PUT U DEMENCIJU?

VANJA LOVRETIĆ ; Klinički bolnički centar Zagreb, Klinika za psihijatriju, Zagreb, Hrvatska
ALMA MIHALJEVIĆ-PELEŠ ; Klinički bolnički centar Zagreb, Klinika za psihijatriju, Zagreb, Hrvatska Depresija

Sažetak

Depresija je psihički poremećaj u kojem se osnovne psihopatološke promjene zbivaju u raspoloženju, stoga i pripada
poremećajima raspoloženja. To je stanje znatne promjene raspoloženja pod čijim se utjecajem mijenja sveukupno razmišljanje,
opažanje, tjelesno stanje, ponašanje i socijalno funkcioniranje osobe. Kognitivne teorije depresije navode da
misli, zaključci, stavovi i tumačenja te način na koji oni podsjećaju na događaje, mogu povećati rizik za razvoj i povratak
depresivne epizode. Tri su važna mehanizma uključena kao potencijalne veze između pristranosti pažnje/pamćenja
i disregulacije emocija u depresiji: pristrani inhibicijski procesi i deficiti u radnoj memoriji; promišljeni odgovori na
negativno raspoloženje i negativne životne događaje; nemogućnosti korištenja pozitivnih poticaja za regulaciju negativnog
raspoloženja. Depresija je karakterizirana povećanom razradom negativnih informacija, teškoćama oslobađanja
od negativnih podražaja te deficitima u kognitivnoj kontroli pri obradi negativnih informacija. Poznato je da depresija
i demencija već duže koegzistiraju, no nije jasno dovodi li jedno stanje do drugoga. Povećava se količina dokaza koji
ukazuju da bi depresija mogla biti rizični čimbenik za razvoj demencije. Depresija i pad kognitivnih sposobnosti gotovo
udvostručavaju rizik razvoja demencije što dugoročno ima značajan utjecaj na socijalno funkcioniranje i kvalitetu
života naših bolesnika.

Ključne riječi

depresija; kognitivne funkcije; demencija; socijalno funkcioniranje

Hrčak ID:

111272

URI

https://hrcak.srce.hr/111272

Datum izdavanja:

15.7.2013.

Posjeta: 8.589 *