Izvorni znanstveni članak
Ranjinin prijevod Petrarkine sestine 'A qualunque animale alberga in terra'
Smiljka Malinar
Sažetak
U članku analiziramo na koji je način dubrovački pjesnik Dinko Ranjina preveo
Petrarkinu sestinu A qualunque animale alberga in terra, prilagodivši je mogućnostima hrvatske
versifi kacije. Sestina, najviši formalistički domet provansalske poezije, temelji se na
višestrukoj kombinatorici broja 6 (6 strofa od 6 stihova i 6 riječi-rima), uz strogo određeni
raspored izmjenjivanja riječi-rima u svakoj strofi (prema shemi retrogradatio cruciata) i isto
tako obvezan način povezivanja strofa (coblas capfi nidas) .
Ranjina je zadržao šestostihovnu strofu, pa i povezivanje kitica sistemom coblas
capfi nidas. Ali hrvatski tradicionalni stih kojim korespondira Petrakinom endecasillabu,
dvanaesterac, ravna se prema sebi svojstvenim pravilima. Dvanaesterci se redovito rabe
u paru a oba stiha povezana su rimom. To poništava mogućnost primjene sheme retrogradatio
cruciata, koja uključuje uzajamni odnos riječi-rima dviju susjednih strofa i temelji
se na podjeli sestine na dvije trostihovne cjeline. Dvanaesteračka stihovna shema uzrok
je i drugih formalnih odstupanja od predloška – Ranjinin sastavak za dvije je strofe kraći
od Petrarkina, trostihovni završetak zamijenjen je dvostihom – a dovodi i do redukcije
motivskog raspona izvornika i pojednostavnjenja i mjestimično i banalizacije njegovih
leksičko-semantičhih komponenti.
Ključne riječi
Dinko Ranjina; Petrarca; sestina; dvanaesterac; hijazam; premodulacija
Hrčak ID:
112256
URI
Datum izdavanja:
9.5.2013.
Posjeta: 1.903 *