Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Procjena rizika za opstrukcijsku apneju tijekom spavanja u bolesnika sa šećernom bolešću tipa 2

Vanesa Zemunik ; Sveučilišni odjel zdravstvenih studija Sveučilišta u Splitu, Preddiplomski sveučilišni studijski program sestrinstva
Ivana Pavlinac Dodig ; Centar za medicinu spavanja Medicinskog fakulteta u Splitu i KBC-a Split, Zavod za neuroznanost Medicinskog fakulteta u Splitu
Maja Valić ; Centar za medicinu spavanja Medicinskog fakulteta u Splitu i KBC-a Split, Zavod za neuroznanost Medicinskog fakulteta u Splitu
Tina Tičinović Kurir ; Regionalni centar za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma, KBC Split
Zoran Đogaš orcid id orcid.org/0000-0003-3138-3887 ; Centar za medicinu spavanja Medicinskog fakulteta u Splitu i Kliničkog bolničkog centra Split, Zavod za neuroznanost Medicinskog fakulteta u Splitu
Renata Pecotić orcid id orcid.org/0000-0003-3519-2201 ; Centar za medicinu spavanja Medicinskog fakulteta u Splitu i KBC-a Split, Zavod za neuroznanost Medicinskog fakulteta u Splitu


Puni tekst: hrvatski pdf 268 Kb

str. 179-187

preuzimanja: 1.671

citiraj


Sažetak

Cilj istraživanja je procijeniti rizik za opstrukcijsku apneju tijekom spavanja (engl. Obstructive sleep apnea, OSA) u bolesnika sa šećernom bolešću tipa 2, s pomoću STOP upitnika (engl. Snoring, Tiredness, Observed, Pressure; STOP). S pomoću Epworthove ljestvice pospanosti (ESS) procijenjena je prekomjerna dnevna pospanost i ispitana povezanost pospanosti i rizika za OSA-u u bolesnika sa šećernom bolešću tipa 2. Dosadašnja istraživanja pokazala su da oštećena tolerancije glukoze i šećerna bolest tipa 2 predstavljaju čimbenik rizika za OSA-u, ali i da OSA predstavlja čimbenik rizika za šećernu bolest tipa 2. U našem istraživanju sudjelovala su 252 ispitanika sa šećernom bolešću tipa 2, koji su bili anketirani za vrijeme redovitih pregleda u Kliničkom bolničkom centru Split. Rezultati našeg istraživanja pokazali su da je 156
ispitanika (61,9%) imalo povećan rizik za OSA-u prema rezultatima STOP upitnika. Nadalje, ispitanici koji su imali povećani rizik u odnosu na ispitanike koji nisu imali rizik za OSA-u bili su stariji (65 vs. 61 godina, p < 0,05), imali viši indeks tjelesne mase (28,6 ± 5,1 vs. 26,5 ± 4,1, p < 0,001), veći opseg vrata (41,5 ± 4,7
vs. 39,6 ± 6,2, p < 0,009) i bili pospaniji prema rezultatima ESS (5,3 ± 3,1 vs. 3,9 ± 2,5, p < 0,001). Uz šećernu bolest, većina ispitanika imala je i pridružene bolesti: arterijska hipertenzija (46%), gastroezofagealna refluksna bolest (28%), depresija (10%) i astma (8%). OSA je dio širokoga spektra poremećaja disanja tijekom spavanja koja se dovodi u vezu s metaboličkim poremećajima poput šećerne bolesti tipa 2, a epidemiološki podaci o zastupljenosti OSA u Hrvatskoj su nedostatni. Ovo istraživanje ukazuje na potrebu
provođenja probira za OSA u bolesnika sa šećernom bolešću tipa 2, koristeći STOP upitnik.

Ključne riječi

opstrukcijska apneja tijekom spavanja-testovi probira; šećerna bolest tipa 2; upitnici-STOP upitnik; Epworthova ljestvica pospanosti

Hrčak ID:

113348

URI

https://hrcak.srce.hr/113348

Datum izdavanja:

13.1.2014.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.171 *