Izvorni znanstveni članak
IL MAESTRO DEGLI CAPITELI - UN IGNOTO SCULTORE MERIDIONALE NELLA CATTEDRALE DI TRAU
Pina Belli D`Elia
; Bari, Universita degli studi Bari
Sažetak
U svezi sa simpozijem o Radovanu u Trogiru 1990. godine, autorica raspravlja o nekim njezinim viđenjima nastanka Radovanova portala, odnosno o slijedu nastanka pojedinih dijelova nakon početnog rada samog Radovana 1240. godine. Ona smatra da upad Tatara 1242. i rat između Trogira i Splita nije mogao prekinuti rad za desetljeće ili dva jer su u cjelini neposredni suradnici samog Radovana. Međutim, prva zamisao, koja ima odraza i u monumentalnom portalu Sv. Marka u Mlecima, doživljava povećanje i promjenu prema jednom gotičkom osjećaju: tada se dodaju novi koncentrični dijelovi oko lunete,posebno oktogonalni stupići, te drugi koncentrični friz s prizorima Pasije, koji nije mogao nastati prije polovine 14. stoljeća, a koji imaju nordijskih odraza. Dva stupa s prizorima mjeseci, koji su zamišljeni i dijelom izvedeni od Radovana, završavajući zajedno s Adamom i Evom koje podržavaju lavovi, izrazita je apulska kompozicija. Sve je to sada objedinjeno dvostrukim kapitelima koji su izrađeni iz jednog kamena. Adam i Eva su izvedeni,ili barem postavljeni, mnogo kasnije, ali su svakako bili već zamišljeni u drugom projektu.U tome odlučujuću ulogu imaju serije kapitela za koje autorica pretpostavlja da su djelo majstora koji je ujedno zamislio novi cjelovit novi projekt portala u smislu romaničko-gotičkog objedinjavanja. Kapiteli se među sobom razlikuju po tipu izrade i stila. Lijevi kapitel (iza Eve) ima potpuno gotički oblik, koji podsjeća na one zamišljene u Ile de France, a ujedno podsjeća na neke od kapitela gornjih sala Castella di Monte, koji se datiraju između 1240. i 1249. Druga cjelina kapitela ima karakteristične preplete sa zmajevima i pticama s razvijenim repovima. Njima autorica pridaje posebno značenje, suprotno mišljenju J. Stošića koji ih pripisuje mletačkoj radionici dei Santi u trećem deceniju 14. stoljeća. Ona ih smješta u posljednja desetljeća 13. stoljeća, a pripadaju južnoitalskom, odnosno protoanžuvinskomrazdoblju. To je najznačajnije razdoblje za apulsku skulpturu 13. stoljeća. U tom su krugu značajni kapiteli u Castellu di Monte i oni zaostali iz kraljevskih palača u Castel Maniace u Siracusi di Prato i Lagoposole. Ovome se mogu dodati kapiteli portala katedrale u Termoliju i u S. Giovanni in Venere u Fossacesiji, a dijelom i oni Alfanovi za ciborij katedrale u Bariju. Ovi pripadaju grupi koja se može nazvati "gotička" s izrazitim utjecajima sjevera.Druga grupa bi se mogla nazvati "ornamentalna", a počinje od značajnog kapitela sa zmajevima s nekadašnjeg ciborija iz katedrale u Bitontu, vezan uz ime Gualtierija da Foggia. Taj se tip provlači i kroz drugu polovinu 13. stoljeća, sve do propovjedaonice u Ravellu i grobnice Riccarda Falconea u S. Margheriti u Biscegliu. Tome se povezuje ukras na katedrali u Conversanu, već sasvim u 14. stoljeću, bifora u katedrali u Altamuri i imposti portala katedrale u Bitettu.U trogirskim se kapitelima u isto vrijeme nazire sloboda komponiranja, s naglaskom oponašanja prirode i razvijena osjetljivost vrsnom rezbarenju kao i jednoj prastaroj islamsko-bizantijskoj tradiciji, odnosno romaničkoj ornamentici. To se ujedno povezuje i s hrvatskom bibliografijom koja je u Radovanovu portalu prepoznala Kristovo spasenje, od Istočnog grijeha do Uskrsnuća, pa tako i kontrast Dobra i Zla, što se na kapitelima izražava zmajevima i pticama.Kod ovoga postoji poteškoća datacije i slijeda stilskog razvoja. U tome okosnicu čini ciborij u Bariju koji se datira između 1228. i 1233. godine. Po tome kapiteli na ciboriju u Bariju predstavljaju prvi primjer kapitela sa zmajevima. Dapače, u novije se vrijeme baš Alfanu pripisuje zamisao tog tipa kapitela, koji je motiv dostigao vrhunac u kapitelima ciborija u Bitontu Gualtierija da Foggia (1240. g.). Svi ovi primjeri, u kojima je naglašena simetričnost kompozicije, izdvajaju se kao poseban tip karakterističan za južnu Italiju,prožimajući se na području Mediterana.Ovom bi dakle krugu trebao pripadati majstor koji je izradio kapitele s temom zmajeva i ptica u prepletu na Radovanova portala, i to između 1260. i 1270. godine. Trogirskog bi majstora autorica smjestila između majstora Alfana i Gualtierija da Foggia.Tako po njoj postaju tijesne veze na ovu temu između Barija, Bisceglie i Bitonta s onim primjerima u Dubrovniku, Splitu, Bribiru i Trogiru.
Ključne riječi
Hrčak ID:
117882
URI
Datum izdavanja:
10.2.1992.
Posjeta: 1.768 *