Izvorni znanstveni članak

Motivacije za bavljenje dvojnom aktivnošću

Edhem Dilić

Sažetak

Predmet je ovoga rada utvrđivanje okolnosti pod
kojima se pojedinci opredjeljuju za dvojnu aktivnost,
odnosno za socioprofesionalni status seljaka-radnika.
Riječ je o empirijskom istraživanju provedenom
u 4.339 mješovitih domaćinstava i domaćinstava
seljaka-radnika iz 151 naselja naše zemlje.
Istraživanje je provodio Centar za sociologiju sela,
grada i prostora Instituta za društvena istraživanja
Sveučilišta u Zagrebu u razdoblju 1976—1977.
Autor se kritički osvrće na dosadašnju domaću i
stranu teoriju i rezultate istraživanja o tipovima
motivacija pojedinaca da uz poljoprivredni rad imaju
i neki drugi posao, u pravilu izvan primarnog
sektora i vlastita gospodarstva. Bilo da se radi o
motivaciji ekonomskog dobitka, ekonomske nužnosti
ili o biosocijalnom prilagođavanju (po D. Allegeru),
sigurno je da u procesu odlučivanja dolazi
do izražaja i vrijednosna orijentacija pojedinca prema
poljoprivredi. Većina autora smatra da su motivacije,
u slučaju kada je vanjska aktivnost dopunske
prirode, u pravilu psihološke i intelektualne,
dok je motiviranost onih seljaka-radnika za koje je
bavljenje poljoprivredom komplementarno, odluka
o zapošljavanju izvan gospodarstva inicirana prvenstveno
u ekonomskoj nužnosti.
U ovom istraživanju postavljeno je odabranim seljacima-
radnicima pitanje o tome zašto su se zaposlili
izvan gospodarstva, te koji su osnovni razlozi
da su unatoč tome zadržali svoj posjed. Sadašnjim
isključivim poljoprivrednicima iz mješovitih gospodarstava
postavljeno je pitanje zašto su se odlučili
baviti samo poljoprivredom, a nisu se zaposlili.
Provedena analiza pokazala je da su osnovni motivi
seljaka-radnika za bavljenje dvojnom aktivnošću:
opće prednosti nepoljoprivrednog zanimanja,
prije svega socijalna sigurnost radi redovitog dohotka,
te obveznog mirovinskog, invalidskog i zdravstvenog
osiguranja, zatim niži troškovi života radi
jeftinije opskrbe namirnicama s vlastitog gospodarstva
te niži troškovi stanovanja. Među isključivim
poljoprivrednicima većina ih je ostala samo na
obiteljskom gospodarstvu zato jer drugog izbora
nije imala. Kao osnovni negativni činioci ostajanja
u poljoprivredi pokazali su se ovi: nepostojanje
uvjeta za napuštanje poljoprivrede, odnosno za stjecanje
dvojnog socioprofesionalnog statusa. Postojanje
nekih pozitivnih činioca izbora poljoprivrede
spominje se izuzetno.

Ključne riječi

Hrčak ID:

119425

URI

https://hrcak.srce.hr/119425

Datum izdavanja:

10.12.1980.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.441 *