Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

ZLATICE (COLEOPTERA: CHRYSOMELIDAE) PLANINE FRUŠKE GORE (VOJVODINA, SJEVERNA SRBIJA), SA PREGLEDOM BILJAKA HRANITELJICA

Bojan Gavrilović ; Institute of Chemistry, Technology and Metallurgy, University of Belgrade, Belgrade, Serbia
Branka Gavrilović ; Siniša Stanković Institute for Biological Research, University of Belgrade, Belgrade, Serbia
Srećko Ćurčić ; Institute of Zoology, University of Belgrade – Faculty of Biology, Belgrade, Serbia
Dejan Stojanović ; Fruška Gora National Park, Zmajev Trg 1, 21208 Sremska Kamenica; University of Novi Sad – Institute of Lowland Forestry and Environment, Novi Sad, Serbia
Dragiša Savić ; Fruška Gora National Park, Sremska Kamenica


Puni tekst: engleski pdf 189 Kb

str. 29-40

preuzimanja: 1.017

citiraj


Sažetak

Zlatice (Chrysomelidae) za sada nisu dovoljno dobro proučene u Srbiji. Vrste ove obitelji istraživane su tijekom razdoblja od 11 godina (2001–2011) u zaštićenom području – Nacionalnom parku "Fruška gora". Planina Fruška gora je izolirana otočna planina u Panonskoj nizini, koju karakterizira kompleksni sklop šumskih, livadskih, žbunastih, travnatih, kultiviranih, močvarnih i vodenih fitocenoza. Kukci su prikupljeni sa 35 lokaliteta, odnosno različitih tipova staništa. Ukupno 99 vrsta zlatica iz 42 roda i 11 podobitelji identificirano je iz ovoga područja. Zajedno s rezultatima Grueva (1984, 1986), koji je vršio ranija istraživanja, fauna zlatica obuhvaća 135 vrsta iz 46 rodova i 11 podobitelji. Podobitelji Chrysomelinae i Alticinae obuhvaćaju najveći broj vrsta. Podaci o ishrani i biljkama hraniteljicama prikupljenih Chrysomelida dobiveni su na osnovi vlastitih zapažanja u prirodi. Zlatice su prikupljene sa 128 vrsta biljaka iz 84 roda i 26 obitelji. Većina je asocirana s biljkama klase Magnoliopsida. Gospodarski važne vrste zlatica (štetnici šuma i usjeva) identificirane su i kratko spomenute. Prema zoogeografskoj analizi registrirane vrste mogu se svrstati u sedam horotipova Holarktika i tri horotipa Europe. Velik broj vrsta ima široku distribuciju u Europi, ali su brojne i zapadnopalearktičke i euroazijske vrste. Zabilježeno je devet vrsta koje se tipično javljaju u brdsko-planinskim regijama.

Ključne riječi

Chrysomelidae; Srbija; bioraznolikost; trofičke asocijacije; distribucija

Hrčak ID:

119450

URI

https://hrcak.srce.hr/119450

Datum izdavanja:

28.2.2014.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.301 *