Izlaganje sa skupa
Utvrđivanje granice kao preduvjeta optimalne prekogranične suradnje: devet godina međunarodne granice između Slovenije i Hrvatske
Ana Barbič
Sažetak
U prvom dijelu priloga autorica razmatra nekoliko teorijskih pretpostavki koje se odnose
na razlikovanje granične linije i pograničnog područja. Pritom određuje tri tipa odnosa
između susjednih država i pograničnih područja: slučaj “željezne” zavjese, nepostojanje
odnosa ali pogranični stanovnici nalaze načine za uspostavljanje barem nekih kontakata i
razmjenu dobara, te uređeni odnosi i razvijena suradnja između susjednih zemalja i lokalnih
zajednica i njihova stanovništva u prograničnim područjima. Zatim autorica raščlanjuje
učinke razgraničenja različitoga intenziteta na određena područja suradnje između susjednih
država i pograničnih područja, pripominjući da slučaj “granice u tranziciji” još nema
normativan okvir kojim bi bilo detaljno uređeno ponašanje i djelovanje pograničnih zajednica
i stanovnika. U drugom dijelu rada, temeljem istraživanja što su ih zadnjih nekoliko
godina proveli slovenski znanstvenici u slovenskim pograničnim područjima, prikazano je
stanje u pograničnim područjima uzduž nove 546 km duge međudržavne hrvatskoslovenske
granice. Razlikovanje pograničnih stanovnika na onovi nacionalne pripadnosti
dobilo je na važnosti nakon osamostaljenja i stvaranja dviju novih država. (Poznato je,
uglavnom zbog razlike u stupnju gospodarskog razvoja, da je postotak Hrvata u
stanovništvu slovenskih pograničnih područja mnogo veći od postotka Slovenaca u
hrvatskim pograničnim područjima.) Karakteristične promjene u svagdašnjem životu
stanovnika uzduž nove granice ogledaju se u gubitku lokalnih graničnih prijelaza i smanjenju
učestalosti prekograničnih kontakata, isticanju bilo sličnosti bilo razlika između govornih
jezika na obje strane granice (ovisno o geografskim značajkama pograničnog
područja), te narastanju problema u svagdašnjem životu stanovnika pograničnih područja,
kao što su obrada poljoprivrednog zemljišta na drugoj strani granice, prekogranično
zapošljavanje (radne dozvole), uporaba usluga i službi (servisa poput škole, zdravstvene
ustanove i trgovine), te krijumčarenje. U zaključku autorica naglašava nužnost formaliziranja
granice između Slovenije i Hrvatske, jer bi ono smanjilo svakodnevne probleme
pograničnih stanovnika te pridonijelo normalizaciji suradnje između dviju susjednih država.
Ključne riječi
nova granica; granična crta; pogranična područja; Hrvatska; Slovenija
Hrčak ID:
119986
URI
Datum izdavanja:
8.12.2000.
Posjeta: 1.077 *