Izvorni znanstveni članak
Politika i književnost u elegijama Mihovila Vrančića iz 1528.
György Palotás
orcid.org/0000-0002-6126-9607
; Department for Classical Philology and Neo-Latin Studies, University of Szeged
Sažetak
Književnopovijesno proučavanje humanističkoga kruga koji je djelovao oko Ivana Zapolje (1487–1540) i, nakon njegove smrti, oko Izabele Jagelović (1519–1559) često se i u mađarskom i u međunarodnom obzoru zanemaruje zbog nedostatka relevantnih izvora ili zbog njihove slabe dostupnosti. Pozornost struke usmjerena je ponajvećma na književni rad Stjepana Brodarića i Antuna Vrančića.
U ovom radu analiziraju se i objavljuju dvije malo poznate elegije Mihovila Vrančića (1513/14?–1571) Querela Hungariae de Austria i Alia querela Hun¬gariae contra Austriam. Napisane su u Krakovu 1528, kada je pjesniku bilo samo petnaest godina, pa ih možemo smatrati svojevrsnom školskom vježbom. Druga elegija zapravo je dotjerana inačica prve: po želji svojega učitelja Stanisława Hozjusza (Stanislaus Hosius, 1504–1579) mladi je Vrančić ublažio žestoki ton prvoga sastavka. No opseg svoje zadaće vjerojatno je prekoračio već samim tim što je, unatoč žanrovskim konvencijama, u pjesme unio snažne političke aluzije.
Poglavita je svrha ove studije ispitati načine na koje se u Mihovilovim elegijama prožimaju topos querela Hungariae i neka opća mjesta onodobne političke literature. Da bi se objasnio književni kontekst Vrančićevih elegija, u prvom dijelu rada daje se pregled antičkih uzora (to su ponajprije Ovidijeve Heroide) i značajki žanra te tadašnjih političkih metafora (npr. propugnaculum Christianitatis). U drugom dijelu rada objašnjava se kako je žanr querela uporabljen u političke svrhe. Mihovilove elegije sadrže brojne retoričke postupke pohvale i laskanja (laudatio i adulatio), no isto tako i govor optužbe (delatio), čiji je polemički ton zacijelo usmjeren u obranu Ivana Zapolje, a protiv njegova suparnika Ferdinanda I. Habsburgovca. Najrašireniju vrstu tužaljke pjesnik je tako pretvorio u političku i pamfletističku, štoviše u propagandnu književnost.
Elegije nude važan uvid u teškoće s kojima se Ivan Zapolja susretao u vanjskoj politici, u ideološku pozadinu tursko-ugarskog saveza iz 1528. i u nutarnje ugarske razmirice. Njihova osobita narav čini ih jedinstvenom pojavom u povijesti toposa querela Hungariae u 16. st.
Ključne riječi
Mihovil Vrančić; Ivan Zapolja; topos querela Hungariae; elegija; propagandna književnost; Turci; Krakov
Hrčak ID:
120313
URI
Datum izdavanja:
22.4.2014.
Posjeta: 1.504 *