Stručni rad

Kultura, ljudska priroda i moral

Mirjana Klopotan orcid.org/0000-0002-1920-4180 ; Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Sažetak

Doktrina etičkog relativizma, ponajviše aktualizirana zaslugama kulturnih antropologa, oslanja se na tvrdnju o postojanju različitih moralnih sustava s obzirom na lokalnu i temporalnu dimenziju. S činjenice se interkulturalnih radikalnih razlikovanja zaključuje na radikalni relativizam u sferi etičkog promišljanja. Filozofi morala naturalističke struje, posebno evolucijski etičari, nastoje ukazivanjem na zajedničke elemente ljudske prirode, univerzalno prisutne u populaciji Homo sapiensa, eliminirati spomenuti epitet radikalnosti iz spora između relativizma i nerelativizma. Iako u određenom smislu oprečnih nastojanja, filozofi oba opredjeljenja u svojim zaključcima podliježu pogreškama logičkog tipa. Unatoč navedenome, njihovim se doprinosima konkretnoj problematici ne može odreći važnost. U donošenju ispravnog etičkog suda 'treba' razine, u proces odlučivanja valja uključiti što više relevantnih informacija 'jest' razine. U svijetu pluralizma vrijednosti, u situacijama suočavanja s neadekvatnim sadržajima moralnih sustava, informacije će obje razine razmatranja biti od velikog značaja.

Ključne riječi

Determinizam, evolucijska etika, moralni relativizam, naturalistička pogreška, naturalizam, normativnost, kulturna antropologija, kulturne raznolikosti, pluralizam, tolerancija

Hrčak ID:

120421

URI

https://hrcak.srce.hr/120421

Posjeta: 4.961 *