Drvna industrija, Vol. 65 No. 2, 2014.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.5552/drind.2014.1337
Kronologija godova hrasta lužnjaka (Quercus robur) i njezin potencijal za razvoj dendrokronoloških istraživanja u Hrvatskoj
Katarina Čufar
orcid.org/0000-0002-7403-3994
; Sveučilište u Ljubljani, Biotehnički fakultet, Odsjek za znanost o drvu i drvnu tehnologiju, Ljubljana, Slovenija
Bogoslav Šefc
; Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Drvnotehnološki odsjek, Zagreb, Hrvatska
Martin De Luis
; Sveučilište u Zaragozi, Odsjek za geografiju i regionalno planiranje, Zaragoza, Španjolska
András Morgós
; Korejsko nacionalno sveučilište kulturne baštine, Buyeo, Koreja
Michael Grabner
orcid.org/0000-0002-5220-721X
; Sveučilište prirodnih resursa i bioloških znanosti, Beč i Instituta drvne tehnologije i obnovljivih izvora, Tulln, Austria
Maks Merela
orcid.org/0000-0001-7927-2049
; Sveučilište u Ljubljani, Biotehnički fakultet, Odsjek za znanost o drvu i drvnu tehnologiju, Ljubljana, Slovenija
Jelena Trajković
orcid.org/0000-0002-5680-5532
; Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Drvnotehnološki odsjek, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
U radu je predstavljena lokalna kronologija godova hrasta lužnjaka (Qercus robur) iz Kobiljaka pokraj Zagreba, Hrvatska (16º09’ E, 45º49’ N, 140 m n.m.). Temelji se na 17 stabala i obuhvaća 127 godina, i to razdoblje od 1883. do 2009. Za dendroklimatološku analizu primijenjen je optimalan replicirani dio rezidualne inačice kronologije ARSTAN sa SSS>0,80 (dužina 88 godine, razdoblje 1922. – 2009.). Analiza je pokazala pozitivan učinak lipanjskih oborina na promjene širine godova, dok je učinak temperature u istome mjesecu negativan. Usporedba s 40 dostupnih hrastovih kronologija iz okolnih zemalja potvrdila je telekonekciju s dvije lokalne kronologije hrasta iz Austrije, dvije iz Mađarske i tri iz Slovenije. Ona također pokazuje dobru heterokonekciju, tj. sličnost s kronologijama bukve (Fagus sylvatica) s različitih staništa u Sloveniji. Sličnosti se mogu pripisati odgovoru na zajedničke klimatske čimbenike. Rezultati upućuju na zaključak da ta kronologija može biti dobro polazište za izradu dulje regionalne kronologije hrasta u Hrvatskoj i susjednim državama, koja bi onda mogla imati različite namjene, uključivši i datiranje objekata kulturne baštine.
Ključne riječi
dendrokronologija; hrast lužnjak (Quercus robur); dendroklimatologija; telekonekcija; heterokonekcija
Hrčak ID:
123169
URI
Datum izdavanja:
18.6.2014.
Posjeta: 2.300 *