Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.5552/drind.2014.1256

Biološka otpornost johovine termički modificirane u ulju

Robert Lacić ; Uprava za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju, Ministarstvo poljoprivrede, Zagreb, Hrvatska
Marin Hasan orcid.org/0000-0003-0195-7464 ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Jelena Trajković ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Bogoslav Šefc ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Branimir Šafran ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Radovan Despot ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Sažetak

U radu su prezentirani preliminarni rezultati biološke otpornosti drva johe (Alnus glutinosa) termički modificiranoga u sojinu ulju protiv čistih kultura gljiva truležnica (Postia placenta i Trametes versicolor) u laboratorijskim uvjetima metodom mini blok prema CEN TS 15083-1. Modifikacija je izvedena zagrijavanjem uzoraka uronjenih u sojino ulje sobne temperature. Četiri načina termičke modifikacije razlikovala su se po trajanju držanja drva (6 i 10 sati) na konačnoj temperaturi (180 i 200 ºC). Usto je određena i prirodna otpornost johovine u usporedbi s prirodnom otpornosti bukovine kao referentne prirodno slabo otporne vrste drva. Mjereno je povećanje mase modifikacijom (DMM) i gubitak mase djelovanjem spomenutih gljiva (GMG). Nakon modifikacije pri višoj temperaturi DMM drva johe bio je manji nego nakon modifi kacije pri nižoj temperaturi. Slično tome, dulji je tretman rezultirao nižim DMM-om nego kraći tretman. Rezultati su potvrdili povećanje biološke otpornosti modificirane johovine protiv obje testirane gljive truležnice. S povećanjem temperature modifikacije znatno se povećava biološka otpornost protiv obje gljive, dok produljenje vremena zagrijavanja ima blagi učinak povećanja biološke otpornosti. Utjecaj modifikacije na povećanje biološke otpornosti veći je protiv gljive smeđe truleži P. placenta. Utvrđeno je da je veći gubitkom mase modificiranih uzoraka djelovanjem gljive T. versicolor (u usporedbi s gubitak mase djelovanjem gljive P. placenta) najvjerojatnije nastao zbog razaranja preostalog ulja u drvu nakon modifikacije. Dokaz tome je crvena boja mikroskopskih preparata modificiranih uzoraka (postojanje lignina) te lokalna plava obojenost u lumenima traheja (nedostatak lignina). U lumenima traheja ostalo je najviše ulja nakon modifi kacije, pa se tu ujedno i najjače razvio micelij gljive bijele truleži T. versicolor, koji je, osim razgradnje ulja, djelomično uništio i lignin. Rezultati su pokazali da johovina termički modificirana u biljnom ulju, prema testiranim režimima, nije primjerena za upotrebu u razredima opasnosti 3 i višima.

Ključne riječi

Postia placenta; razredi opasnosti; razred trajnosti; sojino ulje; Trametes versicolor

Hrčak ID:

123171

URI

https://hrcak.srce.hr/123171

Datum izdavanja:

18.6.2014.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.605 *