Pregledni rad
Kontrolirane tiskovine vjerodostojnije od slobodnih: medijski apsurdi totalitarne, autokratske i demokratske Hrvatske
Željko Krušelj
; Sveučilište Sjever, Sveučilišni centar Koprivnica
Sažetak
U totalitarnom komunističkom razdoblju znalo se protiv koga novinari vode bitku za slobodu medija. Na jednoj su strani bili oni koji su željeli objektivno, bez uobičajene ideološke lakirovke, pisati o svim društvenim zbivanjima, dok su drugoj bile rigidne i samodovoljne političke strukture. Kako se kriza u jugoslavenskoj državi produbljivala, jednostranačka je stega popuštala, da bi istodobno jačala i medijska neovisnost. Bio je to nezaustavljiv proces. Nesporno je da je najšira javnost posljednjih godina jugoslavenske federacije mnogo više vjerovala novinarima nego političkim dužnosnicima. Bilo je to „zlatno doba“ hrvatskih tiskovina, praćeno i visokim nakladama, kao i rastućom gledanošću i slušanošću elektroničkih medija, makar su se oni sporije oslobađali političkog zagrljaja.
Umjesto daljnjeg širenja medijskih sloboda, u neovisnoj se Hrvatskoj, dijelom i zbog ratnih okolnosti, dogodio svojevrsni korak unatrag. Tuđmanova je autoritarnost imala za posljedici jačanje pritiska na medije u državnom vlasništvu, da bi istodobno liberalizacija tržišta dovela do bujanja senzacionalističkog i agresivnog „žutog“ tiska, koji je rušio sve etičke norme. Snažno se sukobljavaju desni i lijevi medijski radikalizam, da bi raspad novinske kuće Vjesnik dovelo i do gašenja nekih od ključnih informativno-političkih glasila, kao i svih omladinskih listova. Shodno tome, novinari i njihove redakcije počele su se polarizirati na „režimske“ i „oporbene“, iako su u tome mahom bili važniji materijalni interesi.
Ni prelazak u demokratsko ozračje nije donio kvalitativni medijski iskorak. Štoviše, hrvatski su mediji tu definitivno izgubili svoju vjerodostojnost. Njih više ne kontroliraju političke elite, što je samo po sebi vrlo pozitivno, no to nije dovelo do širenja medijskih sloboda. Pravi vladari medija, gotovo nedodirljivi za kritička promišljanja, postali su oglašivači. Posebno je to došlo do izražaja u okolnostima drastičnog pada naklada većine tiskovina i stalnog rasta broja koncesija u televizijskoj i radijskoj domeni, kao i bujanja internetskih portala. Logična je posljedica toga i potpuna komercijalizacija medija, uz daljnje slabljenje profesionalnog i socijalnog statusa novinara.
Ključne riječi
mediji; vjerodostojnost; totalitarno; autokratsko; demokratsko; novinarske slobode; političari; oglašivači
Hrčak ID:
125130
URI
Datum izdavanja:
15.5.2014.
Posjeta: 1.984 *