Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.5559/di.23.2.06

Potencijal Hrvatske za policentrični razvitak

Katarina Bačić ; Ekonomski institut, Zagreb
Jelena Šišinački ; Rabac


Puni tekst: engleski pdf 12.669 Kb

str. 327-347

preuzimanja: 888

citiraj


Sažetak

Cilj je ovoga rada bio istražiti ima li Hrvatska potencijal za
usvajanje koncepcije policentričnoga razvitka kao
ravnomjernoga razvitka podjednako udaljenih urbanih središta,
kojem je i svrha smanjenje regionalnih nejednakosti, u svojoj
regionalnoj razvojnoj politici. Primjenom indeksa policentričnosti
prema metodološkom pristupu Meijers i Sandberga (2006) na
hrvatske podatke, ustanovljeno je da je Hrvatska umjereno
policentrična. No distribucija gradova prema poretku i veličini
pokazuje da je Zagreb prevelik, dok su veći gradovi koji slijede
Zagreb nedovoljno veliki. Nadalje, mjere regionalnih
nejednakosti za Hrvatsku upućuju na prosječan stupanj
nejednakosti u usporedbi s Europskom unijom kada se koriste
podaci NUTS razine 2, a kada se koriste podaci o županijama,
stupanj nejednakosti se povećava. To pokazuje da
policentričnost nije potpuno iskorištena u pogledu povezanosti i
suradnje gradova. Analizom presjeka regionalnih nejednakosti
u Hrvatskoj utvrđeno je da su uspješnije županije koje imaju veći
udio radne snage većeg obrazovnog dostignuća. U rezultatima
specifikacije modela u kojem je izostavljena varijabla "radna
snaga većeg obrazovnog dostignuća", urbani utjecaj i otvorenost
prema međunarodnoj trgovini pokazuju se značajnima, pa su
uspješnije županije koje imaju veći udio stanovništva u svojim
urbanim središtima i koje su otvorenije prema međunarodnoj
trgovini.

Ključne riječi

policentričnost, regionalni razvitak, analiza presjeka, Hrvatska

Hrčak ID:

125564

URI

https://hrcak.srce.hr/125564

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.187 *