Prethodno priopćenje

FAUNA TVRDIH KRPELJA (ACARI: IXODIDAE) RAZLIČITIH STANIŠTA U HRVATSKOM DIJELU BARANJE

Stjepan Krčmar orcid.org/0000-0002-9275-6117 ; Department of Biology, J.J. Strossmayer University of Osijek
Marija Vereš ; Department of Biology, J.J. Strossmayer University of Osijek
Tomi Trilar ; Prirodoslovni muzej Slovenije, Ljubljana, Slovenija

Sažetak

U Hrvatskoj, intenzivna istraživanja faune tvrdih krpelja (Acari: Ixodidae) počinju u drugoj polovici 20 stoljeća. U tom razdoblju prof. dr. sc. Davor Mikačić prikazuje rasprostranjenost i sezonsku dinamiku tvrdih krpelja na otocima i lokalitetima uz obalu Jadranskog mora. Tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina prošloga stoljeća prof. dr. sc. Danica Tovornik istražuje raznolikost faune krpelja te ekološke značajke tvrdih krpelja na otocima hrvatskoga Jadrana. Međutim, mnoga područja u unutrašnjosti Hrvatske ostala su nedovoljno istražena. Jedno od takvih područja je i područje Slavonije i Baranje u istočnoj Hrvatskoj, gdje su tvrdi krpelji
uzorkovani samo na četiri lokaliteta, te je to bio glavni razlog za istraživanje raznolikosti faune tvrdih krpelja u Hrvatskom dijelu Baranje u okolici grada Belog Manastira. Na pet različitih staništa u okolici grada, u razdoblju od ožujka do listopada 2013. godine tvrdi krpelji su uzorkovani krpeljnom zategom. Uzorkovanje je obavljeno jednom mjesečno na sljedećim staništima: na rubovima ribnjaka i melioracijskih kanala uz oranice, u šumi hrasta lužnjaka i običnog graba (as. Carpino betuli – Quercetum roboris Ht. 1938), na livadi uz gradske bazene i u parku u središtu grada. Dužina transekta na kojemu je obavljeno uzorkovanje iznosila je 20 metara. Nekoliko tvrdih krpelja tijekom istraživanog razdoblja uzorkovano je i rukom na kućnim ljubimcima. Krpeljnom zategom uzorkovano je 1 254 jedinki tvrdih krpelja, a na kućnim ljubimcima uzorkovano ih je 240. U skupljenom uzorku utvrđeno je pet vrsta tvrdih krpelja: Dermacentor marginatus (Sulzer, 1776), Dermacentor reticulatus (Fabricius, 1794), Haemaphysalis concinna (Koch, 1844), Haemaphysalis inermis (Birula, 1895) i Ixodes ricinus (Linnaeus, 1758). Najbrojnija vrsta tvrdih krpelja je Ixodes ricinus sa 65,93 %, slijede vrste Haemaphysalis concinna s 31,66 %, Haemaphysalis inermis s 1,94 %, Dermacentor reticulatus s 0,4 % i Dermacentor marginatus s 0,07 %. U šumskom tipu staništa na lokalitetu Haljevo uzorkovan je najveći broj jedinki tvrdih krpelja (80,45 %), svrstanih u vrste: Dermacentor marginatus, Haemaphysalis concinna, Haemaphysalis inermis i Ixodes ricinus. Vrsta Ixodes ricinus je na lokalitetu u šumi Haljevo najbrojnija, što je u suglasnosti s rezultatima mnogih terenskih istraživanja diljem Europe u kojima je također vrsta Ixodes ricinus u šumskim tipovima staništa najbrojnija. U stadiju imaga vrsta Ixodes ricinus bila je najbrojnija u travnju, dok je u stadiju ličinke najbrojnija u mjesecu srpnju. Od ožujka pa sve do sredine svibnja, vrsta Ixodes ricinus uzorkovana je u razvojnim stadijima nimfe i imaga, dok je u mjesecu srpnju uglavnom uzorkovana u stadiju ličinke i nimfe. To je u skladu sa sezonskom dinamikom pojedinih razvojnih stadija, jer tijekom srpnja dijapauza često zahvaća samo stadij imaga. Dostupnost velikog broja visoke divljači, jelena i srna najvjerojatniji je razlog velikog broja uzorkovanih tvrdih krpelja u šumi Haljevo. Na otvorenim tipovima staništa (livada uz rub ribnjaka, melioracijskih kanala, uz gradske bazene, park u središtu grada) uzorkovano je samo 3,48 % tvrdih krpelja, jer su otvorena staništa više podložna promjenama temperature i vlažnosti od šumskih staništa. Najviše tvrdih krpelja na istraživanom području (55,49 %) uzorkovano je u stadiju ličinke. Vrsta Haemaphysalis concinna u stadiju ličinke zastupljena je s 94,71 %, slijedi Ixodes ricinus s 38,48 %, te Haemaphysalis inermis s 6,90 %. U mjesecu srpnju uzorkovano je najviše ličinki tvrdih krpelja (71,53 %), dok je najviše imaga uzorkovano u mjesecu travnju (58,50 %). Sørensenov indeks faunističke sličnosti pokazuje najveću sličnost u fauni krpelja između staništa uz rub ribnjaka i livade uz gradske bazene, te iznosi 100 %, dok je sličnost između šume i ruba ribnjaka, te šume i livade iznosila svega 40 %. Ulov vrste Haemaphysalis inermis prvi je nalaz za područje kontinentalnog dijela Hrvatske, s obzirom da je dosada zabilježena samo na četiri lokaliteta u mediteranskom dijelu Hrvatske.

Ključne riječi

tvrdi krpelji; Ixodidae; Beli Manastir; Baranja; Hrvatska

Hrčak ID:

125682

URI

https://hrcak.srce.hr/125682

Datum izdavanja:

30.6.2014.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.116 *