Izvorni znanstveni članak

Obrazovanje za izazove budućnosti

Igor Čatić ; Fakultet strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu

Sažetak

Ispravno planiranje obrazovanja za izazove budućnosti vrlo je težak zadatak. Za rođene 2010. treba predvidjeti obrazovanje koje će im omogućiti uspješan radni vijek možda i 2080. Stoga su sve kratkoročne strategije već u osnovi potpuni promašaj. Tim više što ne postoji strategija razvoja zemlje. Zbivanja u drugoj polovici 20. i početkom 21. stoljeća potpuno su promijenili pretpostavke za uspješno obrazovanje u narednom razdoblju. Treba razlikovati dva segmenta obrazovanja, formalno i cjeloživotno. Pod nazivom cjeloživotno obrazovanje valja prvenstveno razumijevati obrazovanja za nove zadaće koje još nisu ni postojale tijekom formalnog obrazovanja, kao što je to bio slučaj s uvođenjem računala ili mikroelektronike u prošlom razdoblju. Znatno je teži zadatak reorganiziranje cjelokupnog sustava obrazovanja od predškole do doktorskih studija. U formalnom obrazovanju morat će se pristupiti maksimalnom poopćavanju. Poopćavanje znači sintezologijski, maksimalno sveobuhvatni pristup, gdje se nastoji uočavati funkcije koje se moraju ostvariti. Promišljanja se temelje na rezultatima vlastitih istraživanja provedenih u posljednjih četvrt stoljeća. Obrazovanje se promatra kao informacijski sustav za koji se mora odrediti sustav ciljeva (ne postoji) i dogovoriti ulaz u taj sustav. Poseban problem u obrazovanju kao okolini tog sustava a kao podloga za uspješan radni vijek jeste činjenica da će svijet biti sve prividniji (virtualniji), kiborgiziraniji, osobito informacijski, robotiziraniji i avatiziraniji. Kao ulaz u obrazovanje ponuđena je usavršena obrazovna piramida znanja sastavljena od 7 slojeva. Prva tri, svima nužna i invarijantna su matematika, fizika i kemija. Do potpune preobrazbe dolazi u četvrtom sloju nazvanom opća tehnika, gdje je biologija samo jedan nužan ali ne i dovoljan uvjet za uspješno poučavanje. Koncept opće tehnike zahtijeva uvođenje pojmova arheologije prirode (prirodna znanost) i arheologije kulture. Svi bi trebali učiti materijale čemu bi pri poopćavanju jako koristila njihova nova sistematizacija, te proučavanje proizvodnih postupaka neovisnih o vrsti materijala. U tome je snažan alat sustavnosna teorija. Svi moraju poznavati 6 osnovnih tehnika. U prognoziranju bitno pridonosi koncept razvoja opće tehnike od prapraska do beskonačnosti. Objašnjen je koncept humane kulturologije. Traži se poučavanje s motrišta postojanja transcendentnih potreba čovjeka.

Ključne riječi

formalno i cjeloživotno obrazovanje; piramida znanja; materijali; proizvodni postupci; razvoj pojedinih tehnika; humana kulturologija

Hrčak ID:

126477

URI

https://hrcak.srce.hr/126477

Datum izdavanja:

21.5.2013.

Podaci na drugim jezicima: engleski njemački

Posjeta: 3.719 *