Izvorni znanstveni članak

Psihičke tegobe prognane i izbjegle djece

Josip Anić ; Institut za migracije i narodnosti, Zagreb, Hrvatska
Sonja Podgorelec ; Institut za migracije i narodnosti, Zagreb, Hrvatska

Sažetak

Negativne emocionalne reakcije, koje se temelje na kognitivnom vrednovanju individualne ratne opasnosti, pojavile su se u prognane i izbjegle djece ispitanika još dok su se nalazili u svojim domovima te su se nastavile i tijekom bijega. Najizrazitije emocionalne smetnje očituju se u stalnom osjećaju napetosti, bezvoljnosti, povlačenju u sebe, apatiji. Većina vrsta emocionalnih tegoba izrazitija je u prognaničke nego u izbjegličke djece. To je razumljivo s obzirom na različitost glavnih izvora strahova u jedne i druge skupine (avionski napadi i zračne uzbune, paljenje stambenih i gospodarskih zgrada u usporedbi sa uznemirujućim vijestima u masmedijima). Dob, spol i dužina izbjegličkog statusa djece utječu na razliku u doživljavanju opasnosti i emocionalnoj reakciji i ponašanju. Ustanovljena je značajna statistička povezanost između samoopaženih dječjih emocionalnih promjena i roditeljskih izjava o njima. Ipak, većina roditelja smatra da akutne dječje tegobe neće ostaviti ozbiljnije trajnije posljedice. U tom smislu dječaci predstavljaju rizičniju skupinu nego djevojčice.

Ključne riječi

izbjegla djeca; prognana djeca; psihičke tegobe; emocionalne promjene

Hrčak ID:

127278

URI

https://hrcak.srce.hr/127278

Datum izdavanja:

31.12.1992.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.143 *