Izvorni znanstveni članak
U potrazi za doktrinom: Hrvatski ustavni identitet u Europskoj uniji
Branko Smerdel
; Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Ulazak Republike Hrvatske u europski pravni sustav otvorio je niz teorijskih kontroverzi i rasprava u pravnoj javnosti. U radu se obrađuje jedna od njih – problem ustavnog identiteta. I danas postoje tendencije izjednačavanja federalističkog načela i federativne države te posljedično odbacivanje federalizma kao ostvarivog načela. U vezi s dvjema pogrešnim ideološkim interpretacijama Europske unije – jedne prema kojoj je riječ o sustavu kojim dominira samodostatna birokracija, ili suprotne, prema kojoj je riječ o zajednici utemeljenoj na povjerenju i altruizmu – naglašava se važnost pravilnog razumijevanja pojma ustavnog identiteta. Među ostalim značenjima ustavnog identiteta je i ono o “preostalom suverenitetu” u složenoj zajednici država. Stoga je važno, iako zanemareno, stvoriti novu pravnu teoriju radi jačanja vladavine prava, kao i jasnog definiranja realističnih načela prednosti prava Europske unije nad nacionalnim ustavima. Takva teorija ne može biti utemeljena na čisto pravnom, već samo na interdisciplinarnom pristupu, koji bi uzeo u obzir niz izvanpravnih čimbenika koji određuju dinamiku odnosa unutar složenog sustava različitih razina ustavnosti u EU-u. Pri tome ne smiju biti zaboravljena postignuća federalističke teorije koja je prožimala ideje utemeljitelja europskih integracija. Pogreške hrvatske Vlade i spor u koji je ušla s Europskom komisijom na početku hrvatskog članstva u EU-u pokazale su nužnost takve realistične teorije ustavnog identiteta. S obzirom na nejasnoće koje postoje glede tog pitanja i u drugim zemljama, problemi s kojima se susreće najnovija članica mogu biti važni i za njihova daljnja razjašnjenja u ostalim članicama EU-a.
Ključne riječi
Europska unija; ustavni identitet; čisti legalizam; federalno načelo; federacija; složena zajednica; Hrvatska
Hrčak ID:
128143
URI
Datum izdavanja:
15.9.2014.
Posjeta: 2.346 *