Stručni rad

SEDAM STOLJEĆA GLAGOLJICE U ŠIBENIKU

Ante Šupuk ; Šibenik

Sažetak

Najstariji podatak o glagoljskoj djelatnosti na području Šibenika pripada prvoj polovici XIII stoljeća, a prvi sačuvani glagoljski spomenici s ovog područja to su prvićki ostrišci iz XIV stoljeća, a jedan od njih možda iz XIII stoljeća. U XVII stoljeću djeluje velik broj popova glagoljaša, te je iz tog vremena sačuvan najveći broj glagoljskih spomenika. Tada u šibenskom Varošu otvara se, pod rukovodstvom I. T. Mrnavića, sjemenište za osposobljavanje glagoljaša.
Prema dosadašnjim istraživanjima glagoljica Šibenika broji oko 350 sačuvanih spomenika raznovrsnog sadržaja od matica i anagrafa do oporuka i svjetovnih pisama.
Po svemu sudeći žarište glagoljske djelatnosti bilo je u Prvić-Luci, gdje su od starine djelovali franjevci (trećereci): Iz XVII stoljeća tu je sačuvana nadgrobna glagoljska ploča, uz dva manja važna kamena zapisa, od kojih jedan (nadvratnik) potječe od godine 1563.
Posljednji zapis glagoljicom na šibenskom teritoriju nalazi se u rogozničkoj crkvi. Na kamenom stupu do glavnog oltara stoji uklesan prigodni zapis da je godine Gospodnje 1894. sagrađena sjeverna lađa crkve. Taj zapis ljepotom uglednih glagoljskih slova kao da ovjekovječuje značenje narodnog jezika i narodnog pisma na tlu Šibenika.

Ključne riječi

Hrčak ID:

129427

URI

https://hrcak.srce.hr/129427

Datum izdavanja:

2.2.1987.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.631 *