Skoči na glavni sadržaj

Pregledni rad

Slovenska zajednica u Rijeci od 1945. do 1991. godine

Barbara Riman ; Inštitut za narodnostna vprašanja, Ljubljana, Slovenija


Puni tekst: hrvatski pdf 347 Kb

str. 535-554

preuzimanja: 326

citiraj

Puni tekst: engleski pdf 347 Kb

str. 535-554

preuzimanja: 462

citiraj


Sažetak

Nakon Drugoga svjetskog rata slovenska zajednica u Rijeci imala je čvrstu tradicijsku osnovu te je mogla prihvaćati novopridošle pripadnike slovenskoga naroda. Stoga dolazi do afirmacije kulturno-prosvjetnoga rada s naglašenim nacionalnim obilježjem te očekivanim karakteristikama vremena. Slovenska kulturna društva u odnosu na nacionalnu pripadnost bila su u Hrvatskoj u specifičnom položaju jer se nisu mogla očitovati kao manjinska, a djelovala su varirajući između usmjerenja radničkoga kulturnog stvaralaštva i sadržaja odabranih sa zadatkom očuvanja nacionalnoga identiteta. U odnosu na društveni poredak, slovenska kulturno-umjetnička društva u Rijeci upotpunjuju sliku poželjnog i profiliranog amaterizma sa specifičnim personalnim vezama s tzv. visokom (profesionalnom) kulturom. Nosilac slovenskoga kulturnog djelovanja u Rijeci toga vremena je Slovenski dom Kulturno prosvetno društvo “Bazovica”. Osim “Bazovice”, koja je danas u Rijeci prepoznatljivo manjinsko društvo s dugom tradicijom djelovanja, pripadnici slovenske zajednice u Rijeci su ustanovili i svoje odjeljenje pri tadašnjoj Osnovnoj školi “Matteotti” sa slovenskim kao nastavnim jezikom (od 1951. do 1953.), a u crkvi Marijina Uznesenja održavala se misa na slovenskom jeziku do 1950-ih.

Ključne riječi

slovenska zajednica u Rijeci, Slovenski dom Kulturno provetno društvo „Bazovica“, slovensko odjeljenje pri Osnovnoj školi "Matteotti", slovenska misa, Zora Ausec

Hrčak ID:

131263

URI

https://hrcak.srce.hr/131263

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.191 *